KONUZIN: EKSTREMISTIČKI PROЈEKAT "VELIKE ALBANIЈE" OPASNOST ZA BALKAN

"Ekstremistički projekat `etničke Albanije`, ko god da ga razvija, veoma je opasan, posebno u tako osetljivom regionu kao što je Balkan, koji je nedavno preživeo period teških oružanih konflikata na nacionalnoj osnovi. Zbog toga, što se pre pruži otpor velikoalbanskim i sličnim opasnim idejama, to bolje", rekao je Konuzin za novosadski "Dnevnika". Konuzin je rekao da je Rusija za to da dijalog Beograda i Prištine započne što prije, jer polazi od toga da je cilj pregovora u nalaženju uzajamno odgovarajućih dogovora u vezi sa svim pitanjima koje imaju zainteresovane strane. On je ocijenio da srpska strana pokazuje spremnost da započne kontakte, dok se za Prištinu to ne može reći, izrazivši sumnju u njenu sposobnost da ispuni ono što je navedeno u zajedničkoj rezoluciji koju su EU i Srbija 9. septembra prošle godine predstavile Generalnoj skupštini UN. "Ipak, računam da će EU preduzeti dodatne napore kako bi realizovala svoju inicijativu", naglasio je Konuzin, dodavši da se Moskva u ovoj etapi ne namjerava uključiti u dijalog. Govoreći o nedavnom terorističkom napadu na moskovski aerodrom Domodedovo, u kojem je poginulo 35 lica, a 168 povrijeđeno, Konuzin je rekao da sveopštoj prijetnji međunarodnog terorizma može stati na put samo sveopšta želja da mu se pruži otpor. "U toj oblasti među državama jača saradnja. U okviru globalne antiterorističke strategije UN preduzimaju se mere za profilaksu terorizma. Razvija se operativna saradnja specijalnih službi u različitim formatima. Rusija i Srbija imaju aktivne kontakte u ovoj sferi. Ne smeju se zatvarati oči ni pred činjenicom da se terorizam ne može pobediti samo tehničkim sredstvima borbe", naglasio je Konuzin. Ova prijetnja međunarodnom miru i bezbjednosti, istakao je ruski ambasador, ima političke, socijalne, ideološke korijene. Na pitanje kako bi Moskva gledala na jačanje učešća Srbije u programu Partnerstvo za mir i na eventualno članstvo u NATO, Konuzin je rekao da je stvar Beograda a ne Moskev s kim i kako sarađivati i imati prijateljske odnose. "Srbija, očigledno, vidi za sebe određene prednosti od učešća u programu Partnerstvo za mir. Inače, odnos prema politici širenja NATO više puta sam iznosio. Mi ne vidimo razloga za to. Politika širenja NATO, koji predstavlja ne samo politički nego i vojni savez, stvara nove linije podela, a za nas to je pitanje bezbednosti. Upravo zbog toga predsednik /Rusije Dmitrij/ Medvedev i predlaže izgradnju novog sistema koji bi omogućavao podjednaku bezbednost za sve - i za zemlje unutar bloka i za one van njega /kao što je Srbija/ i koje su se izjasnile za vojnu neutralnost", istakao je Konuzin.