latinica  ћирилица
25/08/2019 |  13:30 ⇒ 14:44 | Autor: SRNA

113 godina od smrti Stevana Sremca

Danas se navršilo 113 godina od smrti jednog od najznačajnijih i najčitanijih pisaca srpskog realizma Stevana Sremca.
Stevan Sremac - Foto: ilustracija
Stevan SremacFoto: ilustracija

Sremac je rođen 23. novembra 1855. godine u Senti u zanatlijskoj porodici, od oca Avrama krojača i majke Katarine, gdje je i proveo rano djetinjstvo.

Nakon što je ostao bez roditelja, ujak Јovan Đorđević, čuveni srpski istoričar i književnik, doveo ga je 1868. godine u Beograd na dalje školovanje.

Tu je 1875. godine završio gimnaziju i opredijelio se za studije istorije na Velikoj školi u Beogradu i za pripadnost Liberalnoj stranci.

Kada je riječ o poznavanju domaće i strane književnosti i načitanosti, Sremac spada u najobrazovanije srpske pisce druge polovine 19. vijeka.

Sremac je bio rasni realista, obdaren sposobnostima posmatranja i zapažanja pronicanja u suštinu pojava i događanja. Uvijek je polazio od stvarnih činjenica i podataka, od onoga što je vidio, provjerio i zabilježio.

Radio je kao profesor u gimnazijama u Nišu, Pirotu i Beogradu.

Bio je učesnik u ratovima od 1876. do 1878. godine i odlikovan je Ordenom

Svetog Save i Ordenom Takovskog krsta.

Sremac je počeo da piše relativno kasno - u tridesettrećoj godini života, a njegova djela vezana su za Beograd, Niš i Vojvodinu.

Prvu realističku pripovjetku objavio je 1893. godine pod naslovom "Božićna pečenica", a potom su uslijedile "Ivkova slava" /1895/, "Vukadin" /1903/, "Limunacija na selu" /1896/, "Pop Ćira i pop Spira" /1898/.

Јedan od najboljih humorističkih romana u srpskoj književnosti "Zona Zamfirova" objavljen je 1906. godine.

Kao pripovjedač, Sremac se u velikoj mjeri oslanjao na raniju tradiciju srpske proze, naročito na djela Јakova Ignjatovića.

Izabran je za redovnog člana Srpske kraljevske akademije 3. februara 1906. godine ali zbog smrti nije stigao da održi pristupnu besjedu.

Stevan Sremac umro je od sepse 25. avgusta 1906. godine u Sokobanji. Sahranjen je o državnom trošku sa velikim počastima na Novom groblju u Beogradu.