latinica  ћирилица
31/08/2019 |  16:47 ⇒ 20:48 | Autor: RTRS

Reagovanja na krnji zaključak PIK-a: Međunarodna zajednica nema koncept

Iznenadni sastanak članica Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira u Bosni i Hercegovini i danas izaziva pažnju. Iako tema, za javnost, nenajavljenog sastanka nije poznata, jedna od mogućih jeste eventualni scenario nakon 5. septembra, kada prestaju da važe Principi o formiranju Savjeta ministara. Razlozi za spekulacije o motivima su i veći zbog toga što Ruska Federacija nije prihvatila izjavu ambasaroda PIK-a.

Oružane snage, Visoki sudski i tužilački savjet, jedinstven sistem indirektnih poreza - za ambasarode Upravnog odbora Savjeta za spovođenje mira ove reforme provedene su uz podršku entitetskih i parlamenata BiH i zbog toga, kažu, integritet institucija mora da se poštuje. To je ključni dio zajedničke izjave iza koje ne stoji i Ruska Federacija.

Prije nego što je i saopštena krnja izjava PIK-a, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Srpska ne pristaje na ucjene.

- Šta god da je rekao neki PIK ili neko - ne slažem se sa politikom ucjenjivanja u kojoj, prije nego što počnete da radite, postaljate uslove. Pri tom izaberete nemoguće uslove, koji nikad nije trebalo da postanu uslovi za formiranje vlasti. Politička logika koju ja zagovaram jeste da se okupe oni koji su pobjednici - rekla je Cvijanovićeva.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ne očekuje da će se do 5. septembra desiti bilo šta kad je u pitanju izbor Savjeta ministara. Kaže da je očigledno da u procesu pregovara ima više aktera nego što je potpisa na sporazumu.

- Upravo ta činjenica da se za bilo koji unutrašnji dogovor traži dozvola sa strane, dovela je BiH u poziciju da se održava još samo na aparatima međunarodnog faktora. Ako BiH zavisi samo od stranaca, onda je svima jasno da joj nema spasa. I to nije tako zato što ja želim da to vidim tako. To je tako, jer su dva od tri konstitutivna naroda zarobljena u ambicijama trećeg - smatra Dodik.

Prema pojedinim ocjenama, nikad većoj institucionalnoj krizi u BiH ne nazire se kraj. Iznenadna sjednica PIK-a i nejedinstven stav, prema ocjenama iz Banjaluke, govori o konfuziji i nepostojanju jasnog koncepta međunarodne zajednice za rješenje problema.

Prema ocjenama iz Sarajeva, Rusija je svoje mišljenje izdvojila, jer se u saopštenju ne daje podrška političarima iz Republike Srpske. Ipak, za razliku od političara analitičari iz dva najveća grada u BiH, bar djelimično su saglasni u jednom.

- To što bi EU prihvatila bilo kakvu većinu koja se formira, samo je jedno palijativno rješenje kako bi se trenutna kriza na neki način prevazišla. Odnosi su kod nas takvi da se sasvim sigurno iz toga ne bi izašlo mirno i sigurno bi situacija bila još kompleksnija - ističe Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci.

Novinarka Rubina Čengić, kaže da broj glasova osvojen na izborima, nažalost, uopšte ne mora da bude presudan za formiranje vlasti i da je u BiH već 20 godina presudna "sposobnost dogovaranja".

- U ustavnom uređenju imamo na bh. nivou Dom naroda i takva vlast bi tu vrlo teško ili gotovo nikako mogla funkcionisati, ali je zaista moguće da se u Predstavničkom domu formira jedna sasvim drugačija koalicija u odnosu na ovu - smatra Čengićeva.

Situacija u BiH interesantna je i analitičarima u Srbiji. Dragomir Anđelković kaže da je PIK morao da imenuje krivca za zastoj u formiranju vlasti. Smatra da su i zapadni centri moći svjesni da nije moguć povratak korišćenja bonskih ovlašćenja.

- Bošnjaci, odnosno njihovi predstavncii ne bi se ovako drsko ponašali da nemaju nečiju podršku. Sada kada su došli do tačke kada se vidi da politika pritisaka na Republiku Srpsku bankrotira, onda je PIK "uletio" da ih podrži, odnosno da pozove na smirivanje strasti, ali ponovo je izbjegao da kaže ko je kriv - ističe Anđelković.

Do 5. septembra, kada dogovor trojice lidera prestaje da važi, ostalo je još tačno pet dana. Gotovo niko ne vjeruje da je pet dana dovoljno za konačan dogovor. Sve češće se kao izlaz iz krize vide opšti izbori. Redovni slijede 2022. godine, a za vanredne ne postoji zakonska mogućnost.