latinica  ћирилица
06/09/2019 |  15:56 ⇒ 22:08 | Autor: RTRS

Stari Brod i Miloševići - zločin koji se ne zaboravlja

U pomen na mučeničko stradanje 6.150 Srba sarajevsko-romanijske regije i Podrinja marta 1942. na obalama Drine, sutra će u Starom Brodu kod Višegrada biti osvešten spomen muzej i služen parasotos za nevine žrtve ustaškog i nacističkog režima.

Ceremoniji osveštanja, kako je najavljeno, prisustvovaće predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović i premijer Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, arhijereji SPC, a očekuje se dolazak velikog broja Srba s tog područja, ali i drugih dijelova Srpske i Srbije.

Prenos ceremonije osveštanja spomen muzeja možete pratiti na našem programu i portalu od 12.00 časova.

Uoči tog komemorativnog skupa u Višegradu je održan okrugli sto na kome su istoričari govorili o uzrocima nezapamćenog zločina-genocida nad srpskim narodom.

Stari Brod i Miloševići su simboli srpskog stradanja tokom Drugog svjetskog rata u istočnoj Bosni. Ustaška Crna legija i muslimanska milicija, uz podršku njemačkih i italijanskih okupacionih snaga, od sredine marta do početka maja 1942. pobili su više od 6.000 Srba na obali Drine. Rijetki su uspjeli da se prebace rijeke i spas potraže u Srbiji. Vremenski period od 77 godina učinio je da danas gotovo da nema živih svjedoka zločina.

- Nije se samo ćutalo iz ideoloških razloga i očuvanja brastva i jedinstva već i zbog učešća partizanskih jedinica u omogućavanju ustaških formacija da prodru na Drini i počine zločin o kojem govorimo - navodi istoričar Predrag Ostojić. 

Mada je stravičan zločin na obalama Drine prećutkivan poslije Drugog svjetskog rata, u kolektivnoj svijesti Srba podrinjskog i sarajevsko-romanijskog kraja sačuvana je uspomena na umorene Srbe, poput legende da su desetine mladih djevojaka radije izabrale smrt u Drini, skočivši u plahovite vode nego da dopadnu u ruke ustaša.

- Nikada nije kasno da se bavimo stradanjem Srba u Podrinju. Treba da ostavimo istinu pokoljenjima koja dolaze, jer zločin nikada ne zastarijeva, pogotov ovako brutalan zločin u Podrinju - ističe istoričar Nikola Ožegović.

Tek 2006. godine rodila se ideja da podigne spomen obilježje stradalnicima u Starom Brodu, potom na Drini niče i spomen crkva, probijen je i put iz pravca Rogatice, a kruna napora je spomen muzej s imenima ubijenih Srba.

- Nažalost, ni danas ne učimo u mjeri u kojoj bi trebalo našu djecu u osnovnim, a pogotovo u srednjim školama, o ovakvim zločinima. Međutim, raduje me što nakon 77 godina mi svjedočimo osvještanju prvog muzeja genocida nad Srbima u NDH - naglašava Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja "Јadovno", Banjaluka.

Starobrodski mučenici rukom krvnika svoj život su okončali u vodama Drine. Trebalo je skoro osam decenija da se dostojanstveno obilježi mjesto stradanja. Osveštanjem spomen muzeja u Starom Brodu današnje generacije Srba ne daju da zaborav prekrije nezapamćen zločin nad Srbima, nad čovjekom.