X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
13/09/2019 |  14:29 | Izvor: SRNA

Radanović: U Bugojnu je počinjen genocid nad srpskim narodom

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović izjavio je da je Bugojno simbol etničkog čišćenja Srba u Federaciji i načina kako se vrši opstrukcija i uništenje jednog naroda.
Đorđe Radanović - Foto: nezavisne novine
Đorđe RadanovićFoto: nezavisne novine

Radanović je u izjavi za Srnu ukazao da je u Bugojnu izvršen genocid.

- Ono što se desilo u Bugojnu 1992. godine, ali i 1941. godine, prema Konvenciji UN, ima sve karakteristike genocida koji nikada nije procesuiran - rekao je Radanović nakon današnje posjete Bugojnu.

On je istakao da je položaj Srba povratnika u Bugojnu težak zbog opstrukcije federalnih vlasti i nedovoljne pomoći i želje da im bude pružena pomoć.

Radanović je podsjetio da je u ovoj opštini do 1992. godine bilo 18 srpskih naselja i jedno veliko prigradsko naselje - Čipuljić, sa apsolutnom srpskom većinom.

Pozivajući se na podatke Odbora, Radanović je rekao da na području ove opštine sada žive 102 Srbina.

On je napomenuo da je sadašnja situacija u Bugojnu posljedica etničkog čišćenja koje se dogodilo 1992. godine, te podsjetio da se ratni zločin nad srpskim narodom desio i 1941. godine.

Radanović je dodao da je u prošlom ratu 18 srpskih naselja zbrisano sa lica zemlje, a groblja i crkveni objekti su rušeni.

- I danas postoji opstrukcija u povratku srpskog stanovništva, što se vidi i kroz to da se do sela u kojima živi srpsko stanovništvo ne popravljaju putevi, a imaju problema i sa električnom energijom. Nedovoljna je pažnja opštinskih, kantonalnih i entitetske vlasti - ocijenio je Radanović.

On je podvukao paralelu između Drvara i Bugojna, navodeći da se u Drvaru život ponovo rađa, u čemu su veliku pomoć dale vlade Republike Srpske i Srbije, dok je u Bugojnu potpuno drugačija priča jer ne postoji nikakava šansa da ljudi započnu život u mjestima u kojima su vijekovima živjeli.

Radanović je podsjetio da je pravoslavna crkva u Čipuljiću minirana 1992, a paljena 2004. i 2006. godine, te da su počinioci pronađeni.

On je naveo da se u opštini Bugojno planski pristupa kupovini srpske zemlje.

- Prvo se kupuju kuće koje su kraj ceste ili seoskih puteva, čime se sprečava ulazak dublje u selo. Mi smo danas pokušali da dođemo do groblja u selu Potočani gdje je 1992. godine ubijeno više od 20 Srba, ali nismo mogli da dođemo do groblja, jer su Bošnjaci kupili zemljište oko njega - pojasnio je Radanović.

Radanović je ukazao da Bošnjaci kupuju placeve u srpskim selima, ali isključivo one koji su geografski postavljeni tako da blokiraju ostale, tako da Srbi povratnici ne mogu da dođu do svojih kuća.

- Suštinski, sve se radi planski da se napravi situacija kao da Srbi u srednjoj Bosni nikad nisu postojali. Gotovo cijelim putem od Travnika do Bugojna i preko planine Kalin bila je srpska zemlja i srpska sela - rekao je Radanović.

Predsjednik Udruženja raseljenih i izbjeglih grada Banjaluka Vojislav Milišić rekao je Srni da je u Bugojnu prije rata živjelo više od 9.000 Srba.

- Za Bugojno se može reći da je grad u kojem su živjeli Srbi, koji su činili 30 odsto stanovništva. Sela u kojima su živjeli Srbi sada su prazna. U naselju Čipuljić, gdje je živjelo oko 5.500 Srba, sada je ostalo malo srpskog stanovništva, uglavnom starijeg, okupljenog oko pravoslavne crkve i našeg sveštenika Slaviše Đurića koji je najzaslužniji što ta mala srpska zajednica opstaje - naveo je Milišić.

Milišić je rekao da su srpski povratnici najviše suočeni sa problemima egzistencijalne prirode, ali su se vratili kako bi zaštitili svoju imovinu.

- Poslije rata mnogi su se vratili, pa su ponovo otišli iz Bugojna zato što ambijent za povratnike nije dobar, ljudi se ne osjećaju kao svoji na svom, a ima naznaka da i oni koji sada žive na području opštine žele da odu - rekao je Milišić.

Prema njegovim riječima, povratnici su imali problema što se tiče bezbjednosti.

- To radi jedna grupa ljudi, dok je većina stanovništva svjesna da je sve što smo doživjeli jedna zajednička nesreća - rekao je Milišić.

Milišić je ukazao i da je bilo problema oko povratka imovine.

- Sve je išlo jako sporo, pogotovo povrat stanova. Nakon toga pojavio se i problem zbog javnog oglasa za povratak imovine što se tiče zemlje. Ljudi nisu bili upućeni, zbog čega se mnogi nisu ni javili na ovaj oglas. Poslije roka od 60 dana svako se može ponovo prijaviti, ali onda postoje određeni troškovi - rekao je Milišić.