Marinković: Natalitet - vodeći nacionalni interes Srpske
- Natalitet je naše nacionalno pitanje. Moramo se okupiti svi, bez obzira na političko, religijsko i etničko opredjeljenje u smislu nacionalnog identiteta. Moramo voditi računa o tome da nas bude više kako bismo omogućili mladima u budućnosti da ostanu na ovom našem prostoru - rekao je Marinković.
On je ukazao na to da je u Republici Srpskoj jedno vrijeme bilo zapostavljeno stručno mišljenje o ovoj problematici.
- Politika je posljednih mjeseci pokušala da uključi nauku i struku. Mislim da je napravljen dobar potez da se i struka sad pita i da političari poslušaju malo struku šta treba uraditi u neko dogledno vrijeme - istakao je Marinković.
On kaže da je sporan popis stanovništva iz 2013. godine, a ako bi se željelo govoriti o stvarnom broju stanovnika na ovom prostoru trebalo bi uvesti jedinstven registar stanovništva Republike Srpske koji bi pratio egzatne podatke o tome koliko se ljudi odseljava sa ovog prostora.
- Ima nas manje svakim danom, sve smo stariji i sa odlivom mladih radno sposobnih naši gubici su sve veći. Naš deficit u ovom smislu od 2002. do 2018. godine je 60.000 stanovnika samo po osnovu toga što imamo više umrlih nego rođenih - rekao je Marinković sinoć za Alternativnu televiziju .
Kada je riječ o kompletnoj demografskoj slici Republike Srpske u posljednjih 20 godina, Marinković kaže da statistika pokazuje da se broj stanovnika smanjuje iz godine u godinu, što je posljedica sve nižeg prirodnog priraštaja stanovništva i odlaska stanovništva u inostranstvo.
Govoreći o dokumentu "Demografski razvoj i populaciona politika Republike Srpske", koji je ranije predstavljen institucijama Republike Srpske, on je pojasnio da taj dokument govori o pozitivnom trendu, jer statistika pokazuje da je u Republici Srpskoj u 2018. godini rođeno za 229 djece više nego u 2017.
- Osim nedovoljnog rađanja djece, naš veliki problem je mortalitet koji je u porastu u posljednjih 10 godina, te odlazak mladih u inostranstvo - istakao je Marinković.
On je rekao da se prva grupa mjera u ovom dokumentu odnosi na finansijsku pomoć i podsticaj rađanja, a druge mjere su nematerijalne prirode i govore o tome da se usklade rad i roditeljstvo, te da se treba baviti reproduktivnim zdravljem stanovništva.
Marinković je precizirao da se treća grupa mjera odnosi na politiku prema migracijama, četvrta na politiku prema starenju, peta prema populacionoj obuci i medijima, šesta grupa mjera je posvećena lokalnoj samoupravi, dok u sedmu grupu spadaju takozvane ostale mjere - institucionalne izmjene i zakonske regulative, te ostale mjere koje mogu podsticati rađanje.
- Ovo je samo okvir mjera populacione politike i Vlada Republike Srpske mora odlučiti za koji sistem mjera će se odlučiti - rekao je Marinković.