Cijena rada zdravstvenim radnicima povećana sa 135 na 145 maraka

Povećanjem cijene rada ispunjen je samo dio naših zahtjeva, ističu u sindikatu zdravstva. Ovo je kažu prvo povećanje cijene rada nakon 11 godina.

- U naredna tri mjeseca pokušaćemo riješiti određene stvari, jer je naš zahtjev da nakon 31. decembra, ili najduže od 1. marta naredne godine, bude povećanje cijene rada za pet odsto, te da se krajem sljedeće godine ide sa povećanjem za još pet odsto - rekao je predsjednik Sindikata zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske Milenko Granulić.

On smatra da je to jedna od ključnih mjera koje bi smanjile odlazak zdravstvenih radnika sa ovih prostora u inostranstvo.

Medicinskim tehničarima bi sada plate trebalo da budu veće za 50 do 60 maraka, a ljekarima za oko 200 u zavisnosti od minulog rada, dežurstava...

Postojeći zakon o platama za zdravstvene radnike treba mijenjati, kolektivni ugovor vratiti u zdravstveni sistem kako bi se razdvojio rad od nerada, poručuju iz sindikata. Strukovni sindikat doktora medicine podržava socijalni dijalog, ali nisu zadovoljni trenutnim rješenjem jer nisu prihvaćeni njihovi zahtjevi koji se odnose na povećanje plata doktorima medicine i u narednih sedam dana donijeće konačnu odluku o evenutalnom stupanju u štrajk planiranom za početak oktobra.

- U toku naredne sedmice ponovo sjedamo za sto i razgovaramo na ovu temu uz konkretne prijedloge šta je to što može da doprinese unapređenju položaja bijelih mantila - izjavio je ministar Alen Šeranić.

Razgovore sa socijalnim partnerima uskoro očekuje i predsjednica Saveza sindikata Ranka Mišić. Vladi je upućen prijedog mjera koji bi treblao da bude uvršćen u Program ekonomskih reformi za period 2020-2022. Zahtijevaju povećanje plata i bolje uslove za radnike.

- Redovno učestvujemo u izradi ovog programa i najveći broj naših predloženih mjera bude prihvaćen, ali njihova realizacija je prilično troma, a nama trebaju brze i efikasne promjene koje će zaustaviti odlazak radnika - rekla je Mišićeva.

Mjere Saveza sindikata odnose na zakonodavne i strateške aktivnosti, kao i na socijalni dijalog. Određene zakone, ističe Mišićeva, treba mijenjati ili usvojiti nove, na prvom mjestu Zakon o radu, Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i Zakon o inpsekcijama.