latinica  ћирилица
05/10/2019 |  17:50 ⇒ 20:05 | Autor: RTRS

Sisak: Pomen na stradanje srpske djece sa Kozare

Na dječijem groblju u parku Diane Budisavljević u Sisku, održan je pomen na stradanje srpske djece sa Kozare u dječijem logoru u Sisku tokom Drugog svjetskog rata. Ovaj logor bio je jedan od nekoliko dječijih logora u NDH-a, što je jedinstven slučaj u ljudskoj istoriji. I danas je sa ovog mjesta poručeno da se ovakav zločin ne smije nikada zaboraviti, kao i da se treba suprotstaviti reviziji istorije u Hrvatskoj koja je i te kako prisutna.

Bezbrižno djetinjstvo i odrastanje, dječije igrarije za Dobrilu i njene drugare, bili su samo nedosanjani san.

U ljeto 1942. godine, preživjela je golgotu dječijeg logora u Sisku, a ožiljci u njenom sjećanju ne blijede ni nakon 77 godina.

- Boli me to, jer smo ovdje ostavili braću, sestre... Kad sam otišla u logor imala sam deset godina, prošla sve golgote i strahote - priča Dobrila Kukolj.

Ovo stratište, isključivo za srpsku djecu, nastalo je 3. avgusta 1942. godine, a većina djece u logor je stigla sa Kozare.

Tačan broj stradalih nikada nije bio utvrđen, a prema pojedinim podacima u pitanju je i do 3.000 djece.

Logor za srpsku djecu u Sisku je bio najveći logor za djecu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i uz ostale logore u NDH, jedino mjesto na svijetu u kome su ulogorena i ubijana isključivo djeca.

Iz ovog dječijeg logora, humani i hrabri ljudi uspjeli su da izvuku oko 2.200 kozarske djece i prebace ih u Zagreb i Sisak.

Јedna od tih porodica bila je i porodica Barać, koja je 1974. godine i inicirala da se u pomen na stradalu srpsku djecu napravi spomenik.

- I u mojoj kući je bila curica, zvala se Kosa Švraka. Moja mama ju je uzela jer je imala ime ptica, a bila je lijepa, crna, iz Potkozarja - opisuje Leposava Barać Kulenović, inicijatorka gradnje spomenika u Sisku.

Nažalost, u Hrvatskoj danas ima mnogo onih koji na bilo koji način žele da obnove ideologiju i režime smrti i stradanja, tvrdeći da dječiji logori nisu postojali, kažu u Srpskom narodnom vijeću.

- Mi imamo moralnu obavezu da na naše potomke prenosime sve i da ih učimo šta se ovdje dogodilo. Uvijek su postojali neki oblici revizionizma, ali im se treba oštro i jasno suprotstaviti - naglasila je Dragana Јeckov, poslanik u saboru Hrvatske, Srpsko narodno vijeće.

U spomen-parku Diana Budisavljević, nazvanom po čuvenoj humanitarki koja je spasavala djecu iz ustaških logora, ni ove godine, kao ni prethodnih, nije bilo ni predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, a ni njenih izaslanika, što jasno govori o pokušaju da se umanji značaj stradanja srpske djece, ali i samog obilježavanja.