X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
09/10/2019 |  08:21 ⇒ 08:28 | Izvor: sputniknews.com

Da li i Turska "okreće ploču" oko Kosova

Nema nikakve promjene u tretiranju tzv. Kosova kao nezavisne države ni od strane Turske ni drugih država. Razlika je samo u ideološkoj i političkoj pozadini izmijenjene retorike.
Taip Erdogan - Foto: RTRS
Taip ErdoganFoto: RTRS

Šta se dogodilo za proteklih šest godina da predsjednik Turske promijeni retoriku po pitanju Kosova? U oktobru 2009. u Prizrenu je poručio kako je Kosovo Turska, a Turska Kosovo, a juče u Beogradu da će biti saglasan s onim rješenjem za Kosovo o kome se dogovore Beograd i Priština.

Ono što je zvanična Moskva uvijek potencirala, da će podržati ono rješenje koje bude prihvatljivo za Beograd, odnosno za obje strane i u tome bila usamljena jer se uvijek insistiralo samo na tome da Beograd prizna samoproglašenu nezavisnost Kosova, danas dobija podršku sa raznih strana. Od Amerike, do Turske. Da li je u pitanju suštinska promjena stava, ili samo retorike koja bi novom taktikom na mala vrata trebalo da dovede do onoga za šta su se sve vrijeme neuspješno zalagali.

Nekadašnji ambasador i univerzitetski profesor, islamolog Darko Tanasković smatra da nova retorika predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana ne znači da je Ankara, koja je među prvima priznala samoproglašenu nezavisnost Kosova, promijenila svoj odnos prema njemu.

Darko Tanasković (Foto: RTRS)

Nova samo retorika

- Promjena Erdoganove političke i diplomatske retorike u vezi sa "Kosovom" uslovljena je s jedne strane spoljnopolitičkim i ekonomskim kursom jačanja svestrane saradnje sa Srbijom, a sa druge promjenom odnosa prema ovom problemu i u dijelu međunarodne zajednice koji je do prije izvjesnog vremena insistirao na državnom statusu Kosova kao činjenici i svršenoj stvari, koju Srbija samo treba da prihvati - kaže Tanasković za Sputnjik.

On napominje da su u tom kontekstu pregovori Beograda i Prištine sagledavani kao put kojim bi se riješila neka praktična pitanja, a Beogradu u domaćoj javnosti olakšalo da se ta gorka pilula proguta.

- U suštini, Turska svoj stav u vezi sa nezavisnošću "Kosova" nije promijenila niti će ga promijeniti, ali je i ovo prilagođavanje retorike realnim regionalnim i širim okolnostima pozitivno i značajno - ukazuje sagovornik Sputnjika.

Na pitanje šta stoji iza promjene u sagledavanju rješavanja kosovskog pitanja u pojedinim zemljama Zapada, između ostalih i u SAD, Tanasković smatra da tu nema promjena u tretiranju takozvanog Kosova.

- Kod zapadnih država koje sada ispoljavaju više razumijevanja za legitimne interese i specifičnu težinu Srbije i pragmatično uvažavaju činjenicu da se dosadašnjim načinom problem Kosova nije mogao konačno razriješiti, nema nikakve promjene u tretiranju Kosova kao nezavisne države. Ima samo razlike u ideološkoj i političkoj pozadini te izmijenjene retorike - smatra Tanasković.

Dosadašnji način jalov

On ukazuje da u slučaju SAD, uz tihi otpor dijela dosadašnjeg diplomatskog establišmenta u Stejt departmentu, administracija predsjednika Donalda Trampa izgrađuje pristup pitanju “Kosova“ bez opterećenja vrijednosno-ideološkim mantrama o “dobrim lošim momcima“. Trampu bi, kako napominje, odgovaralo da se ovaj problem u dogledno vrijeme riješi i da to bude njegov spoljnopolitički uspjeh prije izbora za drugi predsjednički mandat.

- Nikakva ideja o potrebi stvaranja multinacionalnih društava i država i u suštini licemjerne nedodirljivosti granica ne uslovljava ponašanje Vašingtona. S obzirom na međunacionalne netrpeljivosti na Balkanu, prva ideja Trampovih istomišljenika jeste da se sukobljene zajednice, ako je moguće, razdvoje. To važi za "Kosovo", a ja mislim da će u određenom trenutku početi da važi i za Bosnu i Hercegovinu - kaže sagovornik Sputnjika.

Međutim, on napominje da pojedine evropske države oprezno uvode nove elemente u pristup problemu “Kosova“, iako su svjesne da se dosadašnji način rješavanja bez rješavanja, uz posredovanje EU, pokazao jalov. Nekima među njima je ipak teško da odstupe od tvrdog insistiranja na odbijanju mogućnosti uključivanja teritorijalnog aspekta u proces traganja za kompromisom.

“Turskoj je važnije da se pitanje nekako riješi i situacija stabilizuje, nego da se na bilo čemu kruto insistira, jer je za njene regionalne ambicije ključno da bude, prvenstveno privredno i kulturno, što prisutnija u svim državama takozvanog Zapadnog Balkana, pa i u Srbiji i na "Kosovu", što već i jeste. Bez obzira ne ove razlike u motivima sadašnjeg postavljanja prema problemu "Kosova", sve države koje su ga priznale kao nezavisnu državu, smatraju da će i Srbija u jednom trenutku to morati da učini - nedvosmislen je nekadašnji diplomata.