X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
S ljubavlju hrabrim srcima baner
22/10/2019 |  09:16 ⇒ 11:17 | Izvor: SRNA

Vidović: Rebalans budžeta uslovile kapitalne investicije i rast penzija

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je cilj donošenja rebalansa budžeta Srpske za ovu godinu da iz viška ostvarenih prihoda bude omogućena realizacija kapitalnih investicija, kao i izmirenje obaveza u skladu sa važećim zakonskim propisima i dinamikom njihovog dospijeća, među kojima su povećanja penzija i plata za pojedine budžetske korisnike.
Zora Vidović - Foto: RTRS
Zora VidovićFoto: RTRS

Ukupna budžetska sredstva, precizirala je Vidovićeva, planirana rebalansom budžeta Republike Srpske za ovu godinu iznose 3,316 milijardi KM, što predstavlja uvećanje od 60,6 miliona KM, odnosno 1,9 odsto u odnosu na sredstva planirana budžetom za 2019. godinu.

Ona je istakla da su uslovi za rebalans budžeta stvoreni zbog izmjene u strukturi realizovanih budžetskih sredstava i izdataka, kao i povećanja prihoda iznad planiranog nivoa.

- Izvršenje prihoda i priliva u budžetu Republike Srpske za prvih sedam mjeseci ukazalo je na povećanje prihoda iznad planiranog nivoa, što je stvorilo realne pretpostavke za pokretanje izrade rebalansa budžeta - rekla je Vidovićeva u intervjuu Srni.

Prema njenim riječima, najznačajnija povećanja prihoda u odnosu na plan budžeta odnose se na doprinose za penzijsko invalidsko osiguranje za 19 miliona KM, naknade za priređivanje igara na sreću za 10,4 miliona KM, poreza na dobit za 9,8 miliona KM i poreza na dohodak za 7,2 miliona KM.

- Na rashodovnoj strani rebalansa budžeta došlo je do povećanja na pozicijama ličnih primanja koja su uvećana za 7,3 miliona KM u odnosu na planirani budžet, prvenstveno zbog povećanja naknada i plata pojedinim kategorijama zaposlenih u policiji i pravosuđu. Takođe, rebalansom su uvećane i doznake na osnovu penzijskog osiguranja za 12 miliona KM u odnosu na planirani budžet za 2019. godinu, zbog vanrednog usklađivanja i rasta penzija od dva odsto u toku godine, a čija primjena je počela od 2. jula - navela Vidovićeva.

Govoreći o pripremi, budžeta Republike Srpske za 2020. godinu, ona je istakla da Ministarstvo finansija u saradnji sa ostalim ministarstvima u Vladi Srpske, radi na definisanju ključnih projekcija koje će biti osnova za konstrukciju budžeta.

- Јoš je rano govoriti o tome koliki će biti okvir, jer ministarstva još vode intenzivne razgovore sa socijalnim partnerima o različitim pitanjima - od koeficijenata, iznosa plata i ugovora, a stigli su nam i prijedlozi za Program ekonomskih reformi, između ostalog od poslovne zajednice - kaže Vidovićeva.

Kada bude završena prva faza izrade budžeta i Programa ekonomskih reformi, još jednom će, dodala je ona, sa ministarstvima, sindikatima, poslovnom zajednicom i ostalim partnerima biti sagledano gdje su mogućnosti za eventualne korekcije u budžetu i u Programu ekonomskih reformi.

Ona je istakla da je opredjeljenje Vlade da nastavi sa reformskim aktivnostima i ključnim politikama zacrtanim u ekspozeu, koje će biti praćene investicionim procesima, a za te aktivnosti očekuju široku podršku javnosti.

- U proteklom periodu sprovodili smo mnoge aktivnosti koje imaju za cilj rasterećenje rada, suzbijanje sive ekonomije i uspješne pomake u mnogim oblastima, ne samo u resoru finansija, što je dovelo do povećanja prosječne plate i rekordnog broja zaposlenih, a ambiciozne planove imamo i za narednu godinu - naglasila je Vidovićeva.

MOGUĆ PRIVREDNI RAST OD PET ODSTO

Ona je dodala da i u budžetu za 2020. godinu očekuju nastavak trenda povećanja izvornih prihoda.

- Poreska uprava Republike Srpske je u prvih devet mjeseci ove godine na račun javnih prihoda Srpske prikupila 1,871 milijardi KM, što je za oko 58 miliona KM ili tri odsto više u odnosu na isti period prošle godine, što je nastavak pozitivnih trendova u naplati javnih prihoda - rekla je Vidovićeva.

Osim mjera na suzbijanju sive ekonomije, dodala je ona, tome bi mogla da doprinese primjena Zakona o igrama na sreću, koji je u ovoj godini već prvih mjeseci od početka primjene imao povoljne efekte.

Ona je navela da će na rashodovnoj strani budžeta u 2020. godini investicije imati najveći prioritet.

- Moramo pokrenuti investicione procese, prije svega u energetskom sektoru i izgradnji puteva, a nastavićemo i sa značajnim ulaganjima u informacione tehnologije, školstvo i zdravstvo. Time bismo mogli doći do privrednog rasta od pet odsto, a to je značajan rast u odnosu na okruženje i doveo bi nas u sasvim drugi položaj u odnosu na region", kaže Vidovićeva, podsjetivši da su značajnu pomoć proteklih godina imali od Srbije kojoj su zahvalni na tome što podržavaju nastojanja za razvoj Srpske.

Govoreći o pripremi Programa ekonomskih reformi za period 2020-2022. godina, Vidovićeva je navela da taj dokument definiše pravce djelovanja Vlade u skladu sa smjernicama Evropske komisije, Programom rada Vlade i Memorandumom o zajedničkim politikama i mjerama potpisanim sa socijalnim partnerima.

- U okviru Tima Republike Srpske za izradu Programa ekonomskih reformi razmatrane su do sada provedene aktivnosti na definisanju mjera kroz osam reformskih oblasti, kao i prijedlozi koji su pripremljeni od strane svih relevantnih aktera uključenih u proces izrade ovog dokumenta. Јoš je preostalo da resorno nadležna ministarstva analiziraju dostavljene prijedloge radi unapređenja procesa izrade i što kvalitetnijeg definisanja strukturnih reformi u Srpskoj za naredni trogodišnji perio - pojasnila je Vidovićeva.

Ona je pojasnila da se ključne aktivnosti nadovezuju na programe Vlade, te da će akcenat biti na zdravstvenom sektoru i sistemu socijalne zaštite, a biće nastavljene i aktivnosti u vezi sa unapređenjem na tržištu rada, kao i ostali reformski procesi.

CILj - SNAŽNE INSTITUCIЈE I DOBRO PLAĆENI RADNICI

Govoreći o najavljenom povećanju plata, Vidovićeva je istakla da je Vlada opredijeljena za snažne institucije i privredu, sa dobro plaćenim radnicima, te da su sva povećanja plata i penzija rezultat detaljnih analiza, kao i razmatranja realnih osnova finansiranja.

Na osnovu dosadašnjih rezultata, rekla je ona, evidentno je da reformske aktivnosti u znatnoj mjeri doprinijele povoljnim kretanjima koja su uslovila mogućnosti za razgovore o povećanju plata budžetskim korisnicima.

- Trenutno se još radi na konkretizaciji prijedloga po kategorijama kako ne bi bila ugrožena redovnost isplate i za to nam je potrebno oko 70 miliona KM - pojasnila je Vidovićeva.

Ona je podsjetila da su izjednačili koeficijente prosvjetnim radnicima sa ostalim budžetskim korisnicima, da je blago povećana plata pojedinim pripadnicima policije i radnicima u pravosuđu, te da su dva puta blago povećane penzije.

- Sve to ne bismo mogli da nije bilo sredstava u budžetu koja su obezbijeđena aktivnostima iz Programa ekonomskih reformi i programskih ciljeva Vlade Republike Srpske na stvaranju povoljnijeg ambijenta za poslovanje, novih zakonskih rješenja, boljih mehanizama kontrole naplate javnih prihoda i suzbijanja sive ekonomije - rekla je Vidovićeva.

Na pitanje dokle su stigli pregovori vlada Republike Srpske i Federacije BiH u vezi sa sporazumom o raspodjeli prihoda od indirektnih poreza, Vidovićeva je istkla da vlade rade prijedloge sporazuma kako bi taj problem riješili.

- Što se tiče iznosa dugovanja svako ima svoju računicu, što i jeste uzrok dosadašnjeg neslaganja. Ima starih dugovanja, jedna tužba koja treba da se naplati i tako dalje. Nadamo se pozitivnom ishodu odnosno uspješnom dogovoru na obostranu korist - kaže Vidovićeva.

Osvrćući se na stanje javnog duga Srpske, ona je naglasila da je on na kraju prošle godine iznosio 4,04 milijarde KM, odnosno 38,22 odsto bruto domaćeg proizvoda /BDP/, dok je 30. juna ove godine iznosio 36,90 odsto BDP-a.

- Na osnovu tih podataka jasno je da Srpska spada u red nisko zaduženih zemalja i da je daleko od zakonom utvrđenih ograničenja. Imamo silazni trend učešća javnog duga u odnosu na BDP, otplata duga se vrši redovno u skladu sa planovima dospijeća, što uz rast prihoda omogućava Vladi da značajan dio kapitalnih projekata finansira iz vlastitih sredstava - rekla je Vidovićeva.

Trend da Republika Srpska više otplaćuje duga nego što se zadužuje zadržan je i obuhvaćen rebalansom, kao što je to planirano i budžetom za 2019. godinu.

Prema njenim riječima, pozajmljivanje koje realizuje Vlada je ispravno jer je dominantno investiranje u kapitalne projekte, a sredstva koja pozajmljuje su prije svega investiciona.

- Za velike investicije su nam potrebna značajna sredstva koja možemo da obezbijedimo samo povoljnim kreditima - napomenula je Vidovićeva.

Ona je podsjetila da u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske, iznos javnog duga Srpske je ograničen na maksimalno 55 odsto ostvarenog BDP-a u toj godini.