Hrvati manje vjeruju Crkvi
Rezultati istraživanja pokazali su da je 1999. povjerenje u Crkvu iskazivalo 62,8 odsto ispitanika, 2008. bilo ih je 52,4 odsto, a prošle godine 38,4 odsto.
Broj onih koji nemaju nikakvo povjerenje u Crkvu od 1999. godine se sa 5,1 odsto povećao na čak 20,8 odsto 2018, prenose hrvatski mediji.
Prema podacima iz istraživanja, sa 31,4 odsto u 1999. broj redovnih vjernika koji sedmično idu na vjerske obrede u prošloj godini se smanjio na 22,6 odsto.
Smanjio se i udio onih koji na vjerske obrede idu najmanje jednom mjesečno, sa 21,1 odsto 1999. na 12,3 odsto lani.
Istra, Rijeka, Zagreb i sjeverni dio Hrvatske pokazao se kao manje religiozan od Slavonije i Dalmacije.
Broj onih koji uopšte ne idu na vjerske obrede povećan je od 1999. godine sa 10,4 odsto na 19,6 odsto 2018, kao i broj onih koji rijetko idu na vjerske obrede.
U istom periodu nije bilo značajnijih promjena s obzirom na konfesionalnu pripadnost, te je u 2018. bilo 80,3 odsto deklarisanih rimokatolika, 0,9 odsto pravoslavaca i 0,2 odsto pripadnika islamske vjeroispovijesti.
Naučni rad o religijskim promjenama u hrvatskom društvu od 1999. do 2018. u kojem su na reprezentativnom uzorku 1999, 2008. i 2018. analizirali religijske promjene objavili su Siniša Zrinščak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta i Krunoslav Nikodem sa zagrebačkog Filozofskog Fakulteta.
Zrinščak je rekao da sva istraživanja, ne samo u Hrvatskoj, pokazuju da su religioznosti više sklonije žene, osobe nižeg obrazovanja i osobe koje dolaze iz manjih ili ruralnih sredina.
On je dodao i da Hrvatska, kada se gleda komparativno, ostaje zemlja visokog nivoao religioznosti, a da viši nivo religioznosti imaju zemlje poput Poljske, Rumunjske, Grčke ili Malte.