Devetomjesečni deficit od skoro šest milijardi KM
On je naveo da je izvoz BiH bio 8,95 milijardi KM i manji je za 1,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a uvoz 14,93 milijarde KM i veći je za 2,29 odsto.
- Uzrok povećanja uvoza rezultat je privredne aktivnosti u zemlji i povećanog obima domaće potrošnje - rekao je Bajramović u Sarajevu na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene BiH tokom tri kvartala.
Za ekonomski razvoj BiH kojim bi bilo otklonjeno sadašnje zaostajanje za evropskim zemljama, Bajramović je naveo da je neophodno povećanje investicija.
On je istakao da je nepovoljno poslovno okruženje u BiH uzrok malog investiranja, iznoseći podatak magazina "Duing biznis", prema kojem se BiH nalazi na 90 mjestu po mogućnostima investiranja.
- Ovo je jasna poruka potencijalnim investitorima kakav ambijent mogu očekivati ako se odluče za BiH - rekao je Bajramović i dodao da je od ključnog značaja da se u BiH promijeni sadašnje stanje.
On kaže da je u BiH neophodna digitalizacija i uvođenje elektronskog potpisa radi bržeg poslovanja, te ističe da je dobro rješenje i "mali Šengen" koji su inicirale Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
- U BiH je neophodno vratiti privredu u fokus političkog djelovanja i tako omogućiti da ona bude centralna tema svih ozbiljnijih događaja u regionu - rekao je Bajramović.
Izvoz BiH za devet mjeseci manji je za 155 miliona KM nego u istom periodu prošle godine, a uzrokovan je usporavanjem ekonomija glavnih trgovinskih partnera BiH, izjavila je u Sarajevu stručni saradnik u Sektoru za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH Belma Hasić.
Na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za ovogodišnja tri kvartala, ona je istakla da je izvoz u Njemačku manji za 33 miliona KM u odnosu na devet mjeseci prošle godine, u Tursku 44 miliona KM, a uzrok je nesprovođenje sporazuma o slobodnoj trgovini, dok su takse koje primijenjuje samoproglašeno Kosovo uzrok smanjenja izvoza za 105 miliona KM.
Komentarišući uvoz u BiH koji je u devet mjeseci veći za 334 miliona KM u odnosu na isti period lani, Hasićeva je navela da je jedan od razloga i variranje cijena nafte i njenih derivata na svjetskom tržištu.
Ona je dodala da BiH najviše izvozi u EU - 72,8 odsto od ukupne vrijednosti izvoza, zatim u zemlje Cefte 15,9 odsto, a u ostale zemlje 14,3 odsto.
BiH najviše uvozi iz EU 68 odsto, iz zemalja Cefte 15,2 odsto, a iz ostalih zemalja 16,8 odsto.
- Ukupan izvoz u Cefta zemlje iznosio je 1,53 milijardi KM, dok je uvoz iznosio 2,27 milijardi KM, te je ukupni trgovinski deficit bio 741 milion KM - istakla je Hasićeva, te dodala da BiH ostvaruje suficit sa svim zemljama Cefte, osim sa Srbijom, gdje je dostignuta pokrivenost uvoza izvozom od skoro 50 odsto.
Prema njenim riječima, ukupan izvoz BiH u Srbiju u devet mjeseci iznosio je 1,03 milijarde KM i veći je za osam odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 2,07 milijardi KM i povećan je za skoro pet odsto.
- Spoljnotrgovinska razmjena BiH sa zemljama Efte nije značajnije promijenjena u odnosu na prošlu godinu. Izvoz u ove zemlje iznosi tek 202 miliona KM, a uvoz u BiH oko 384 miliona KM. Izvoz je povećan za 15,5 odsto, a uvoz smanjen za 11,4 odsto - navela je Hasićeva, te dodala da BiH sa ostalim tržištima najveći obim razmjene ostvaruje sa Turskom, SAD, Kinom, Rusijom.
Govoreći o agroindustrijskom sektoru, stručni saradnik u sektoru za makroekonomski sistem Komore Amila Šehić rekla je da je za devet mjeseci izvezeno proizvoda iz ovog sektora u ukupnoj vrijednosti od 615,6 miliona KM, što je manje za oko pet odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
- Proizvodi koji čine oko 50 odsto ukupnog izvoza su suncokretovo ulje, voće i prerađevine od voća, mlijeko i mliječni proizvodi, hljeb, peciva i kolači, brašno i drugli mlinski proizvodi, dok su top izvozna tržišta Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija, Crna Gora - istakla je Šehićeva.
Prema njenim riječima, u BiH je uvezeno proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti od 2,4 milijarde KM, što je više za tri odsto u odnosu na prva tri kvartala prošle godine.
Govoreći o mlijeku i mliječnim proizvodima, ona je navela da je izvoz iznosio 18,1 milion KM, od čega se 55 odsto odnosi na UHT sterilizovano mlijeko i surutku koji imaju najnižu tržišnu vrijednost.
- Mijeka i mliječnih proizvoda smo uvezli u ukupnoj vrijednosti od 138,6 miliona KM, što predstavlja povećanje u odnosu na isti period prethodne godine, od čega je 66 odsto uvoza proizvoda od mlijeka, koji imaju do šest puta veću tržišnu vrijednost od UHT sterlizovanog mlijeka - rekla je Šehićeva.