Popović: Međunarodna zajednica da se vrati Dejtonu
- Dejtonski mirovni sporazum je međunarodni ugovor koji je proizveo određene obaveze za ugovorne strane i akt je najvišeg ranga. Bonska ovlaštenja i deklaracije kao nižerazredni pravni akti nemaju tu pravnu snagu i ne mogu biti u rangu sa Dejtonskim sporazumom - rekao je Popović Srni.
Popović pojašnjava da strane imaju pravo da iskažu neslaganje sa primjenom Dejtonskog mirovnog sporazuma i ističe da se nepoštovanje ogleda i u tome što se Bonskom deklaracijom, koja je akt nižeg ranga, izašlo iz samog međunarodnog ugovora, a sada se pokušava domaćoj i međunarodnoj javnosti predstaviti da je u rangu sa Dejtonom.
- Narodna skupština Republike Srpske ima pravo da o tome raspravlja i zauzme stavove - istakao je Popović.
On je rekao da entiteti u skladu sa Ustavom BiH, proistekao iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, imaju određeni nivo suvereniteta koji je vezan za sve ono što predstavlja nadležnosti utvrđene u članu tri Ustava BiH.
- Sve ono što je predviđeno da spada u nadležnost entiteta predstavlja suverenitet Republike Srpske i Federacije BiH - istakao je Popović.
Kada je riječ o odlukama Ustavnog suda BiH, Popović kaže da je opštepoznato kako je taj sud formiran, te podsjetio da je mjesto strancima u toj pravosudnoj instituciji trebalo da prestane prije više od 20 godina.
Prema njegovim riječima, analizirati sada neke od odluka koje je donio Ustavni sud BiH i pozivati se na Dejtonski mirovni sporazum je blago rečeno smiješno i ne zaslužuje nikakvu pažnju.
- Međunarodna zajednica ili se mora vratiti Dejtonu kao međunarodnom ugovoru ili taj ugovor više ne važi ne samo za međunarodnu zajednicu, nego ni za Republiku Srpsku - poručio je Popović, koji je i redovni profesor na banjalučkom Pravnom fakultetu.
Ambasadori zemalja članica PIK-a smatraju da se zaključci Narodne skupštine Republike Srpske zasnivaju na, kako kažu, pogrešnom tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, zbog čega ih odbacuju.
U izjavi ambasadora, sa kojom Rusija nije saglasna, tvrdi se da BiH uživa suverenitet, a Ustav BiH ne ostavlja prostor za "suverenitet" entiteta, koji pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH, te da je to u više navrata potvrdio Ustavni sud BiH.