Čubrilović: Stranci ne mogu odlučivati umjesto legalnih organa u BiH
Sve dok o bitnim pitanjima unutrašnjeg uređenja BiH, o odnosima između entiteta i konstitutivnih naroda nastoje da odlučuju stranci, a ne sami entiteti i narodi, naglasio je Čubrilović, ne može se govoriti o demokratiji i isključivoj odgovornosti domaćih političkih subjekata.
- Umjesto da predstavnici drugih država, kojima je BiH ukazala gostoprimstvo, pozivaju na dogovor domaćih političkih aktera i sprovođenje izbornih rezultata, kako bi se završio izborni proces i, što prije, pažnja usmjerila na ekonomska, razvojna i druga životna pitanja, oni ponovo pokušavaju da nameću svoje stavove demokratski izabranim, legalnim organima domaće vlasti i, na taj način, pokazuju namjeru da, organima vlasti u BiH uskrate pravo da raspravljaju o svim važnim pitanjima za građane, narode i entitete, a samim tim i za cijelu BiH - istakao je Čubrilović za Srnu.
Prema njegovim riječima, Narodna skupština Srpske, kao najviše predstavničko i zakonodavno tijelo, ima apsolutni legalitet i legitimitet da razmatra i donosi akte koji se odnose na aktuelne politike procese i odnose u BiH, posebno ukoliko se oni tiču ustavno-pravnog položaja Srpske.
- A, neustavan prenos nadležnosti se i te kako tiče statusa Republike Srpske, kao jednog od dva državotvorna entiteta od kojih je sastavljena BiH - naglasio je Čubrilović.
On smatra da je Narodna skupština Srpske imala puno pravo da raspravlja o Informaciji o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Srpske, te da, na osnovu rasprave, usvoji odgovarajuće zaključke.
- To i jeste obaveza narodnih poslanika. Veoma važna je činjenica da nijedan narodni poslanik nije glasao protiv predloženih zaključaka - istakao je on.
Raspravom o Informaciji o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH, naglašava Čubrilović, Narodna skupština Srpske nije prekoračila svoje nadležnosti niti je prekršila Ustav ili ma koji zakon BiH, odnosno Srpske.
- Zaključci Narodne skupštine ne izlaze izvan okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne dovode u pitanje ničije pravo, niti imaju za cilj nametanje svoje volje bilo kome, nego, naprotiv, pozivaju da svi u BiH poštuju Dejtonski sporazum, da se uradi analiza o efektima neustavne transformacije nadležnosti u BiH i formiranja brojnih agencija i drugih službi za njihovo sprovođenje, te da se o tome otvori javni dijalog u BiH. To je politički stav Narodne skupštine na koji ona ima pravo - rekao je Čubrilović.
Ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira smatraju da se zaključci Narodne skupštine Republike Srpske zasnivaju na, kako kažu, pogrešnom tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, zbog čega ih odbacuju.
U izjavi ambasadora, sa kojom se Ruska Federacija ne slaže, tvrdi se da BiH uživa suverenitet, a Ustav BiH ne ostavlja prostor za "suverenitet" entiteta, koji pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH, te da je to u više navrata potvrdio Ustavni sud BiH.