Fond solidarnosti spreman da pomogne djevojčici iz Istočnog Sarajeva
Iz Fonda solidarnosti naglašavaju da svjesno izbjegavaju promociju ovog tipa, kako bi zaštitili privatnost roditelja i djece kojima je Fond solidarnosti finansirao liječenje u inostranstvu. Napominju da je do sada finansirana dijagnostika i liječenje za 131 dijete u inostranstvu, ali su uvijek sremni i otvoreni za sva pitanja medija koja su od javnog interesa.
Takođe, dodaju da se sve o radu Fonda solidarnosti, stanju na računu, kao i odobrenim rješenjima može pronaći na internet stranici FZO Republike Srpske na posebnom linku o Fondu solidarnosti.
Prema Pravilniku o načinu, postupku, obliku, obimu i rokovima korišćenja sredstava Јavne ustanove Fonda solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu precizirano je da zdravstvena ustanova koja predlaže liječenje u inostranstvu, navodi, odnosno, predlaže zdravstvenu ustanovu u kojoj se može obaviti dijagnostička procedura, odnosno liječenje.
Dakle, već sada u podzakonskim aktima Fonda, definisano je, između ostalog, da prijedlog zdravstvene ustanove u kojoj se dijete liječi sadrži: dijagnozu oboljenja, stanja i povreda, razloge zbog kojih se dijete ne može liječiti u zdravstvenim ustanovama sa kojima Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ima potpisan ugovor, prijedlog načina uspostavljanja dijagnoze ili daljeg liječenja, prijedlog zdravstvene ustanove u kojoj se može sprovesti liječenje u inostranstvu, te stručna ocjena o očekivanim rezultatima predložene dijagnostičke procedure i liječenja.
Iako je Fond solidarnosti zakonskim i podzakonskim aktom precizirao da zdravstvena ustanova predlaže referentu kliniku za dalje liječenje djeteta u inostranstvu, u praksi se dešava da Fond solidarnosti ipak bude ta ustanova, koja traga za klinikom u inostranstvu i koja ima dobre i priznate rezultate, te pozitivne ishode liječenja kada je riječ o predloženom liječenju u inostranstvu. Takođe, dešava se i da nijedna zdravstvena ustanova ne može da primi dijete na liječenje, ne navodeći razlog zašto.
Tako da Fond solidarnosti, i kada dobije zahtjev za liječenje djeteta u inostranstvu sa nepotpunom medicinskom dokumentacijom, on taj zahtjev ne odbija, nego sopstvenim resursima traga za dodatnim pojašnjenima zdravstvene struke, kontaktira klinike u inostranstvu, a sve u cilju da se roditelji dodatno ne opterećuju i da ne moraju sami tragati za zdravstvenom ustanovom.
Iz Fonda navode da su inicirali je sastanak sa ministrom za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske Zlatanom Klokićem koji je pružio pomoć kako bi uspostavili dobre odnose sa predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu, te da je to rezultovalo dobrom saradnjom sa svim predstavništvima Republike Srpske u inostranstvu koji su spremni da svojim diplomatskim vezama maksimalno ubrzaju put od uspostavljanja dijagnoze do klinike u kojoj bi se djetetu mogla pružiti sva neophodna zdravstvena njega i stručna ljekarska pomoć.
Kada je riječ o pojednostavljenju procedure, iz Fonda podsjećaju da su nedavno izmijenili pomenuti pravilnik, te je u mnogim segmentima pojednostavljen postupak odobravanja finansijskih sredstava za liječenje djece do 18 godina u inostranstvu.
Podsjećaju da je ranije ovaj pravilnik predviđao da zdravstvena ustanova u prijedlogu mora navesti minimalno tri klinike u kojoj bi dijete moglo da nastavi liječenje u inostranstvu. Da bi olakšali roditeljima, ali i samim zdravstvenim ustanovama, sada je potreban prijedog jedne zdravstvene ustanove u inostranstvu.
Takođe, izmjenom Pravilnika omogućeno je i da predračuni zdravstvenih ustanova iz inostranstva ne moraju biti prevedeni od strane ovlaštenog prevodioca, što se ranije podrazumijevalo. Naime, ranije su roditelji bili obavezni da prilikom predaje zahtjeva za finansiranje liječenja u inostranstvu predračune zdravstvenih ustanova iz inostranstva dostave prevedene na jedan od službenih jezika BiH i to od strane ovlaštenog prevodioca. Sada to neće biti potrebno. Ovom olakšicom, Fond solidarnosti nastojao je da roditelje maksimalno rastereti kako papirologijom tako i finansijski, budući da se svaki ovaj prevod na jedan od službenih jezika u BiH, naplaćuje.
Dakle, izmjene Pravilnika su nastale kao produkt aktivnog rada Fonda solidarnosti i kontinuirane saradnje sa zdravstvenim ustanovama i roditeljima. Cilj je da se svi propisi koje donosi Upravni odbor Fonda solidarnosti maksimalno približi stvarnosti i svima onima kojima je potrebna finansijska pomoć ove ustanove.
Sa druge strane, Zakon o Fondu solidarnosti definisao je šta Fond solidarnosti može da finansira od sredstava koje se prikupljaju na dobrovoljnoj osnovi. Iz Fonda solidarnosti ističu da su spremni da svojim dosadašnjim iskustvom pomognu ukoliko bi se eventualno pristupilo izmjeni zakonskih propisa koje nisu u nadležnosti ove ustanove.
Povezane vijesti: