latinica  ћирилица
28/11/2019 |  14:17 ⇒ 14:33 | Autor: TANЈUG

Šta zapadni Balkan i Srbija mogu da očekuju od nove Evropske komisije?

Šta Zapadni Balkan i Srbija mogu da očekuju u narednih pet godina od politike koju će voditi nova predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i njen tim komesara – novi šef diplomatije Žozep Borel i novi komesar za proširenje Oliver Varhelji?
EU - Foto: RTRS
EUFoto: RTRS

Za početak, najavljuju novi pristup Evropske unije Zapadnom Balkanu, kako u oblasti politike proširenja, tako i u procesima koji se vode u regionu. Žozep Borel posebno ističe da će uraditi sve što je potrebno da Beograd i Priština nastave dijalog i postignu sporazum i naglašava da je to njegov prioritet.

Ursula fon der Lajen je prilikom predstavljanja svog programa naglasila da u narednih pet godina mandata želi da potvrdi evropsku perspektivu za Zapadni Balkan.

- Dijelimo isti kontinent, istu istoriju, istu kulturu i iste izazove. Izgradićemo i istu buducnost zajedno - poručila je fon der Lajenova. Kad je u septembru kandidovala svoj tim, najavila je da će resor dosadašnjih "pregovora o pristupanju", koji je u prethodnoj komisiji vodio Јohanes Han, biti vraćen na nivo "proširenja".

Ovu terminološku izmjenu koja je objašnjena praktičnim razlozima "jednostavnijeg izgovaranja", mnogi vide kao optimističnu najavu za zemlje kandidate. Odlazeći komesar za pregovore o pristupanju Јohanes Han hvali agendu fon der Lajenove za Evropu koja potvrđuje evropsku perspektivu za Zapadni Balkan.

Da će potvrda evropske perspektive za Zapadni Balkan i insistiranje na nastavku reformskog procesa u regionu biti među prioritetima nove predsjednice Evropske komisije smatra i predsjedavajući Spoljnopolitičkim odborom Evropskog parlamenta i nekadašnji izvjestilac za Srbiju Dejvid Mekalister.

- Siguran sam da će Ursula fon der Lajen zastupati iste stavove kao i Evropska narodna partija i Hrišćansko demokratska unija u Njemačkoj. Mi smo otvoreni za nove zemlje članice i zalažemo se za politiku daljeg proširenja, ali to mora biti pripremljeno dobro i to zahtijeva vrijeme - izjavio je Mekalister.

Temom reforme i procesa integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju započeo je i predstavljanje svog programa rada novi šef diplomatije i potpredsjednik nove Evropske komisije Žozep Borel, uz konstataciju da dijalog Beograda i Prištine "predugo traje" i da se trenutno stanje ne može nastaviti.

- Јedna stvar je jasna: Priština i Beograd moraju da postignu sporazum. To je važno. Uradiću sve što mogu kako bi ispunio ovaj prioritet - izjavio je Borel.

Često suočavan sa pitanjem kredibiliteta kao glavnog posrednika Evropske unije u dijalogu Beograda i Prištine, a zbog pozicije Španije koja ne priznaje nezavisnost tzv. Kosova, Borel kaže da su zemlje članice Evropske unije, iako se razlikuju po pitanju priznanja, ujedinjene u svom angažmanu na rješavanju problema.

- Ako Kina, Indija i Rusija ne priznaju Kosovo, Kosovo neće biti država. Zato moramo da radimo kako bi se razgovori nastavili - poručio je Borel. Najavio je da će kao šef diplomatije Evropske unije prvo posjetiti Prištinu.

Kako kaže, Srbiju dobro poznaje, a na Kosovu nikada nije bio, iz "očiglednih" razloga.

I Oliver Varhelji u svojoj "viziji budućnosti proširenja" poručuje da na kraju petogodišnjeg mandata želi da vidi "razvijeniji zapadni Balkan", a “Srbiju spremnu da uđe u Evropsku uniju".

Varhelji takođe obećava da će se odmah po preuzimanju mandata angažovati u razgovorima sa zemljama članicama koje imaju rezerve kada je u pitanju efikasnost politike proširenja. Smatra da se cijeli okvir politike proširenja ne mora mijenjati.

On najavljuje da će se založiti za poboljšanje metodologije na način da se zemljama koje mogu i žele da se kreću brže obezbijedi brži pristup Evropskoj uniji.

- Ulazak regiona u Evropsku uniju vidim kao geopolitički i strateški interes Unije, a moj posao kao komesara za proširenje nije samo da ubijedim Zapadni Balkan o neophodnosti reformi, već i zemlje članice da je proširenje u našem interesu - poručio je on.

Nova Evropska komisja trebalo bi da do januara sljedeće godine definiše i predstavi program metodologije politike proširenja i pristupanja zemalja kandidata Uniji koji bi trebalo da "otkoči" pristupne pregovore Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da pokuša da uspostavi izgubljeni konsenzus i kredibilitet kada je proces proširenja Evropske unije u pitanju.

Da li će u tome uspeti, naravno ne zavisi samo od njihove volje, i programskih ciljeva.