Marković: Do promjena u EU svakako će doći
Markovićeva je ukazala da je pitanje da li će se svi saglasiti sa francusko-njemačkim prijedlogom dokumenta pod nazivom "Konferencija o budućnosti Evrope", podsjetivši da ni ranije nije bilo jedinstva kada se pred njima našla zajednička strategija za rješavanje migrantske krize.
Kada je riječ o migrantima, Markovićeva je naglasila da "Konferencija o budućnosti Evrope" predstavlja neku vrstu nacrta, prijedloga ili smjernica za sadašnju Evropsku komisiju, ali da ne sadrži detalje.
- Oni samo navode ključne oblasti kojima treba da se bave u narednom periodu i da ih rješavaju. Na koji način, u ovom trenutku ne mogu da kažem, ali dosadašnje iskustvo je pokazalo da su postojali unutar EU potpuno suprotni stavovi zemalja članica za rješavanje ovog pitanja - rekla je Markovićeva.
Ona kaže da je migrantska kriza, osim Bregzita, možda, bila prvi pokazatelj da EU mora na neki način da se reformiše.
- Mi u Srbiji sarađivali sve vrijeme i sada sarađujemo sa Fronteksom koji radi na zaštiti granica EU, ali očekivali smo da će EU donijeti zajedničku strategiju za rješavanje ovog pitanja. To se, međutim, nije desilo zbog različitih stavova članica prema ovom pitanju - rekla je Markovićeva.
Kada je riječ o evropskim integracijama regiona, Markovićeva navodi da je novi predsjednica Evorpske komisije Ursula Fon der Lejen izjavila da su zapadnom Balkanu otvorena vrata EU, ali da je moguće da će dešavanja unutar EU usporiti taj proces.
- Kulturno svakako pripadamo Evropi i mislim da naš cilj treba da bude težnja da postanemo dio EU. Srbija nastavlja da radi u tom pravcu jer nam je članstvo u EU glavni spoljnopolitički cilj. Moguće da će taj proces usporiti dešavanja unutar EU jer oni planiraju da najprije riješe svoje unutrašnje probleme, a nakon toga da se bave proširenjem. To je i suština posljednjih izjava Emanuela Makrona - kaže Markovićeva.
Markovićeva je podsjetila da su prvi znak promjena u EU bili ovogodišnji izbori za Evropski parlament, poslije kojih je došlo do promjene snaga jer su stranke koje su imale najveći broj poslanika - narodnjaci i socijalisti, dobile znatno manje mandata, dok su ojačale evroskeptične snage ili one koje se čak zalažu za izlazak svojih zemalja iz EU.
Ona je napomenula da su potom uslijedili inicijativa Makrona i zajednička konferencija sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o reformi EU, kao i plan da pošalju svoj prijedlog ostalim držvama članicama.