latinica  ћирилица
30/11/2019 |  12:07 ⇒ 12:45 | Autor: RTRS

Trebinje: Promovisan Tvrdoško - savinski pomenik

U Trebinju je promovisana knjiga "Opšti list - tvrdoško - savinski pomenik", jedini takav dokument iz manastira u dolini rijeke Trebišnjice.

Potiče iz sedamnaestog vijeka, a sačuvali su ga monasi Manastira Tvrdoš, kada su, rušenjem tog manastira, krajem sedamnaestog vijeka, Pomenik prenijeli u manastir Savinu kod Herceg Novog.

Tvrdoško - savinski pomenik je dokument na osnovu koga istoričari, lingvisti i arheolozi mogu doći do nepoznatih pojmova, naselja, imena predaka.

Izvorni dokument započet je u Tvrdošu, a čuva se u manastiru Savini.

- Nikada ova knjiga nije objavljena, ovo je prvo fototipsko izdanje Tvrdoško-savinskog pomenika, manastira Tvrdoš i Savina u 17. i 18.vijeku. Savinski kaluđeri koji su je prenijeli, nastavili su upisivati imena priložnika manastira Savina - pojašnjava Goran Komar, priređivač knjige.

Pomenik sadrži tri hiljade sedamsto imena, gotovo sva trebinjska sela, i hercegnovska sela, od kojih brojna ne postoje u današnjem popisu.

Priređivači tvrde da je postojao i stariji Pomenik, a ovaj sačuvani je njegov nastavak.

- Na neki način se sada susrećemo sa svojim precima, koji su posmatrali lik Presvete, koji je u to vrijeme, kada je knjiga začeta, stajao na svome mjestu, na zidu stare tvrdoške manastirske crkve - dodaje Komar.

Mitropilit Amfilohije je rekao da se prvi pomenici pojavljuju od početaka crkve, a da je sama crkva Hristova pomenik i sjećanje na Gospoda i istoriju spasenja čovječanstva.

Nije slučajno da se upisuju oni koji koji su kršteni u ime Svete Trojice, oni koji su ugrađivali sebe u Hrista, da se pamte.

- Posebno se zapisuju oni koji su darovali sebe a i svoje priloge crkvi božijoj - kaže mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.

Pomenik sadrži imena pojedinaca, naselja i manastira od Banata i Banije do Kosova.

- Ona će se koristiti kao dragoceni izvor koji ćemo kasnije upotrebljavati u naučne svrhe i zbog toga je Muzej prepoznao vrednost Pomenika - istakla je Ivana Grujić, direktorka Muzeja Herceglvine, Trebinje.

Knjiga je je za štampu bila pripremljena prije dvadeset godina.

Priredili su je Zadužbina "Knez Miroslav Humski"  iz Trebinja, Srpsko udruženje "Ćirilica", Društvo za arhive i povjesnicu hercegnovsku iz Herceg Novog i Muzej Hercegovine u Trebinju.