Preduzetnik iz BiH tuži Folksvagen, traži 750 miliona dolara odštete
U tužbi se navodi da Folksvagen ucjenjuje manje dobavljače, koristeći svoju snagu i veličinu da ih prisili na nepoštene radne uslove i cijene usluga, poput one da se manjim dobavljačima zabranjuje da svoje poslovanje prodaju većim kompanijama dobavljača, čime bi ostvarili bolju pregovaračku poziciju, piše hrvatski portal Novac.
Tužba uložena na sudu u Detroitu odnosi se konkretno na sedam manjih dobavljača automobilskih dijelova za Folksvagen u saveznoj državi Mičigen, koji su ugovorom spriječeni da svoje poslovanje prodaju drugoj kompaniji.
Hastor tvrdi da te ugovore s manjim dobavljačima Folksvagen sklapa isključivo kako bi njegovu firmu Prevent, koja se inače specijalizovala za proizvodnju auto-navlaka, onemogućili u daljim akvizicijama.
- Ova tužba je neutemeljena. Borićemo se odlučno protiv nje služeći se svim sudskim mjerama koje su nam na raspolaganju - odgovorili su iz Folksvagena agenciji Rojters.
Prevent grupa je rasla upravo zahvaljujući preuzimanju takvih manjih firmi dobavljača Folksvagena širom svijeta, što im omogućava da moćnom Folksvagenu postavljaju i neke vlastite zahtjeve.
Sudeći prema dostupnim medijskim informacijama, Nijemci su već́ dobro upoznati sa Nijazom Hastorom sa kojim sarađuju posljednjih 20 godina, a kako se navodi, u posljednjem okršaju Preventa i Folksvagena 2016. godine njemačke firme-kćerke Preventa, Kartrim i ES Automobilgus, koje proizvode kožne presvlake i kutije mjenjača, obustavile su isporuku Folksvagenu, što je zaustavilo njemačku proizvodnju automobila u najmanje polovini njihovih pogona na nedjelju dana.
Obustava je uslijedila nakon što Folksvagen nije htio da pristane da Hastoru plati 58 miliona evra odštete, a nakon toga su Prevent i Folksvagen postigli novi dogovor za produženje isporuke dijelova za još šest godina.
Hastor, rođen u Novom Goraždu, u istočnom dijelu BiH, osnovao je Prevent grupu 1999. godine u Sarajevu i ta firma za proizvodnju auto-presvlaka ubrzo je postala jedan od vodećih izvoznika na području BiH.
Vremenom su svoju glavnu djelatnost proširili na proizvodnju enterijera za jahte i čamce, zaštitne opreme i odjeće i namještaja, rade na 15 lokacija i zapošljavaju 15.000 ljudi.
U 2005. godini preuzeli su i solunsku brodograđevinsku kompaniju AD Brodovi koja se bavi proizvodnjom jahti.