Politika: Srbi i Albanci u "Balkanskom kartelu"
List navodi da se Srbija pominje u dijelu izvještaja koji se bavi trgovinom kokaina u kontekstu da ozbiljni igrači na tom tržištu osim tradicionalnih glavnih aktera, sasvim sigurno postaju i zemlje albanskog govornog područja i Srbija.
"Balkanski kartel", kako se navodi, čine kriminalne grupe s prostora bivše Јugoslavije, a najzastupljeniji su Srbi, Hrvati i Crnogorci, koji odlično sarađuju međusobno, ali i sa susjedima Albancima, Bugarima, Italijanima.
U izvještaju je naglašeno i da je "Balkanski kartel" razvio i poseban tim poslovanja koji podrazumijeva da nekoliko dilerskih mreža iz više država zajednički investira u velike pošiljke kokaina iz Latinske Amerike.
U izvještaju se napominje i da su svi lokalni pripadnici organizovanih kriminalnih grupa postali sposobni da sami obavljaju nabavljanje, krijumčarenje i distribuiranje droge iz zemalja Latinske Amerike do krajnjeg odredišta - najčešće EU.
Srbija se pominje i kao važna na balkanskoj ruti kretanja droge koja počinje u Turskoj.
Pozivajući se na podatke iz MUP-a Srbije, "Politika" navodi da je u protekle dvije godine u Srbiji zaplijenjeno više od 10 tona droge, prošle četiri, a ove više od šest, što 2019. čini rekordnom po pljenidbi narkotika od kada se vodi statistika.
U tekstu pod nazivom "Srbija je puna malih Eskobara", kao najveći narko dileri kokaina navode se Darko Šarić, zvani balkanski El Čapo, i Radosav Cvijović, koga mnogi nazivaju novosadski Eskobar.
Kada je riječ o heroinu, list navodi da se najveća ovogodišnja pljenidba u Srbiji dogodila polovinom novembra, kada je otkriveno 77 kilograma te opasne droge, vrijedne pet miliona evra, i uhapšen osumnjičeni vođa narko-grupe Mladen Novaković Tocilo iz Amerića kod Mladenovca.
Tocilo je važio za jednog od moćnijih narko-dilera u Srbiji i živio u stilu "malog Eskobara", a heroin koji je zaplijenjen kod njega bio je u kesicama sa posebnim žigom.
Sagovornik Politike iz policije Srbije rekao je da je ta droga najvjerovatnije pakovana na području Kosova i Metohije, a dobavljači iz Srbije dobili su svoje žigove ili znakove.
Za razliku od kokaina, koji dolazi iz Latinske Amerike, heroin dolazi sa istoka - uglavnom iz Avganistana, a u manjoj mjeri iz Pakistana, Irana, istočne Turske i zemalja srednje Azije.
List piše da glavne švercerske rute heroina ka zemljama EU, vode preko Turske, Bugarske, Albanije, a kada stigne na Kosovo i Metohiju, narko-klanovi ga u magacinima pakuju u manje količine i zatim transportuju kopnenim putem.
U tekstu se napominje da je heroin najopasnija droga koja izaziva najveću zavisnost i odnosi najviše žrtava.