Ima li održivog ostanka malobrojnih Srba u Federaciji BiH?

Na skupštini je raspravljano o nekim od najvećih problema Srba povratnika, ali i o mogućnostima njihovog rješavanja, radi obezbjeđenja održivog povratka. Kako je istaknuto, najveću podršku Srbi povratnici u Federaciji imaju od Republike Srpske i Srbije.

Miloš Papić iz Rore kod Glamoča vratio se 1999. godine. Od tada, kaže, traje njegova borba za opstanak na vjekovnom ognjištu. Kuću je obnovio uz pomoć donacije, međutim zbog brojnih opstrukcija kantonalnih vlasti, da se zaposli – dugo nije mogao.

- Rore, Stekerovci, Crni Vrh nemaju prevoza, puta, struje ni vode. Nezaposleni su povratnici, bilo koje struke da su, tu se zapošljavaju ljudi sa drugih terena - rekao je Papić.

 I to je samo "vrh ledenog brijega", jer u nekim školama u Livanjskom kantonu i dalje nema srpske nacionalne grupe predmeta, a zdravstvena zaštita je na niskom nivou. Upravo rad na poboljšanju duhovnog i materijalnog položaja Srba povratnik, glavni je zadatak, ali obaveza svih nas, poručeno je iz Glamoča, sa sjednice Skupštine Saveza srpskih udruženja "Zavičaj".

- Srbi u nekim kantonima i županijama, nisu istorijski, politički, kao ni konstitutivni narod. Јoš ne ustvaraju prava koja su im zagarantovana ustavom, a i međunarodnim konvencijama i zakonima - naglasio je predsjednik Saveza srpskih udruženja "Zavičaj" Banjaluka Brane Pećanac.

Episkop bihaćko-petrovački Sergije istakao je da treba podstaći ljude da se vrate na svoja ognjišta,

- Da ih ne prodaju, da na sve načine pokušamo spasiti ono što se spasiti može, inače će doći drugi narodi što će biti porazno - kaže on.

Podrška Srbima povratnicima u Federaciju stiže jedino iz Srpske i Srbije. Sekretarijat za izbjegla i raseljena lica i migracije Republike Srpske, i resorno ministarstvo, do sada su izdvojili preko 71 milion maraka za pomoć povratnicima u Federaciju. Rad na održivom povratku naredni je zadatak.

- Trebaće u narednom periodu više pažnje posvetiti razvoju privrednih kapaciteta, podršci zanatstvu, poljoprivredi, stočarstvu, da bi ljudi mogli živjeti od svog rada - izjavio je direktor Republičkog sekretarijata za izbjegla i raseljena lica i migracije Marko Aćić.

Predsjednik Odbora za dijasporu i Srbe u regionu u Skupštini Srbije Miodrag Linta je istakao da je više puta predlagao da bi Srbija trebala da pitanje skoro dva miliona Srba u regionu od Slovenije do Albanije.

- Da se to definiše kao jedno od najvažnijih državnih i nacionalnih pitanja, i da se tim povodom osnuje jedna posebna institucija, ministarstvo za Srbe u regionu - dodao je Linta.

Oim razmatranja ustavno-pravnog položaju Srba u Federaciji, u Glamoču je bilo govora o stanju i statusu njihove imovine, ali i problemu migrantske krize, i namjeri pojedinih centara moći da migranske centre smjesti u srpska povratnička mjesta. Јoš jednom je ponovljeno – svaka takva namjera biće osujećena.

- Ukoliko migranti krenu da se prebacuju u srpska sela mi imamo stav da bismo blokirali ulaze u ta sela i ne bismo dozvolili ulaz migrantima - rekao je Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović.

Јedan od zadataka, kako je istaknuto, je i rad na kulturnom uzdizanju Srba u Federaciji, s ciljem obezbjeđenja održivog povratka. Takođe, razmatrana je mogućnost dodatnog ulaganja u demografsko jačanje i podršku povratničkim porodicama sa troje i više djece, kako bi zaustavio mirnodopski egzodus Srba sa ovih prostora.