X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
Moja Јahorina
08/12/2019 |  12:10 ⇒ 14:16 | Izvor: B92

MMF ostaje bez klijenata?

Predsjednik Argentine Alberto Fernandez izjavio je da od MMF-a neće uzimati preostalih 11 milijardi dolara iz trenutnog kreditnog programa, jer se "pijanstvo ne liječi vinom".
Međunarodni monetarni fond (Foto: cyprusbusinessmail.com) -
Međunarodni monetarni fond (Foto: cyprusbusinessmail.com)

Namjeru da odustane od podrške Fonda najavio je početkom novembra i predsjednik Moldavije Igor Dodon, a vlada Bjelorusije je ograničila saradnju samo na tehničke konsultacije.

Čak je i ministarka finansija Ukrajine obeć́ala da će prekinuti saradnju sa ovom međunarodnom organizacijom do 2023. godine. MMF očigledno više nije spas za slabe ekonomije, zaključuje Sputnjik.

Ponovljena greška

Novi predsjednik Argentine ima praktično nemoguć zadatak, tj. da ispravi sve što je nagomilao njegov prethodnik Maurisio Makri, koji je uzimao kredite od MMF-a, zbog čega se državni dug povećao do 300 milijardi dolara. Poređenja radi, prošle godine BDP države, prema podacima Sjvetske banke, iznosio je 518 milijardi.

Fernandezov prvi korak u pravcu spasavanja nacionalne ekonomije je plan da odustane od daljih kredita od MMF-a da ne bi još više uvukao državu u ropsku zavisnost zbog dugova.

- Treba da riješim veliki problem sa dugovima, zar da tražim još 11 milijardi? Hoću da prestanem da tražim da bih mogao da isplatim sve - rekao je nedavno argentinski predsednik.

Finansijske poteškoće Argentine odjednom su se pogoršale 2015, kada je predsjednik Makri, stupivši na vlast, pokušao da prevaziđe ekonomsku krizu uz pomoć "neoliberalnih reformi", tj. da stvori slobodno tržište, privatizuje preduzeća i smanji ulogu države u ekonomiji. Nije uspeo da se sam izbori sa tim i zato je zatražio 57 milijardi dolara od MMF-a.

Od toga ga nije odvratila ni činjenica što je Argentina krajem prošlog veka već imala poteškoća zbog MMF-a. Ministar ekonomije Domingo Kavaljo je devedesetih godina prošlog vijeka pokrenuo program liberalnih reformi, u okviru kog je oslobodio strane investitore od poreza.

Strani biznismeni su se uputili u Argentinu, a MMF je dao kredite za isplatu starih dugova. Ali nakon što je susjedni Brazil devalvirao svoju valutu, investitoru su odlučili da pređu tamo i ostave Argentinu bez ičega. Iz MMF-a su izjavili da se država ne može spasiti od finansijskog kraha i odbili su da joj daju narednu tranšu kredita.

MMF odobrava kredite samo u kombinaciji sa preporukama za restrukturiranje ekonomije dužnika, koje je on obavezan da striktno poštuje. Ovo je i bila glavna ekonomska greška Makrija.

Umjesto da pomaže nacionalnom biznisu i otvara nova radna mjesta (kao što je to bilo u Јužnoj Koreji), vlada Argentine je podigla ključnu stopu Centralne banke na 60 procenata, i time preduzetnike lišila finansiranja. Istovremeno, prema savjetu Fonda, smanjeni su socijalni troškovi, što je dovelo do povećanja komunalnih troškova 15 puta.

Sve se završilo socijalnom katastrofom. Znatno se pogoršala demografska situacija, stopa nataliteta je opala, a emigracija se povećala nevjerovatnom brzinom. Štaviše, zbog smanjenja budžeta za zdravstvo, država je doživela najveću epidemiju malih boginja od početka veka.

- Već je zvanično registrovan 61 slučaj zaraze malim boginjama, zato što je vlada moralno pala i došla do toga da odustane od vakcinacije stanovništva. Sve ovo je rezultat toga što s po svaku cijenu prati plan MMF-a. Moramo hitno da popravimo situaciju - napisao je predsjednik Fernandez na Tviteru.

Standardni scenario

Ekonomisti, nimalo slučajno, porede Maurisija Makrija sa bivšim ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom. I on je pošao istim putem. Ulje na vatru je dodala politička angažovanost nekih ekonomskih odluka Kijeva: odustavši od isporuka gasa iz Rusije, Ukrajina je nastavila da kupuje rusko gorivo, ali tri puta skuplje i preko evropskih trgovaca. Uz to, vlada je na zahtjev MMF-a morala da liberalizuje cijene gasa za stanovništvo.

- MMF je ukazao na to da cijena gasa za stanovništvo treba da bude tržišna. Pa onda obezbedite plate, minimum potreban za život, kao i radna mjesta, da bi to odgovaralo mogućnostima tržišnog života. Treba ili da slušamo MMF, ili da razmišljamo o interesima naših ljudi. Smatram da vlast mora da razmišlja o našim ljudima i da djeluje na osnovu njihovih interesa. Ali vlast za sada razmišlja i ispunjava "listu želja" MMF-a - negoduje narodni poslanik Ukrajine Viktor Medvedčuk.

Efekat takvih mera ne bi bio toliko loš da je Porošenko na početku obezbijedio rast malih i srednjih preduzeća, a shodno tome i rast prihoda stanovništva. Ali on je samo podigao cijene komunalija, potrošnja građana je opala, i država je potonula u ekonomsku krizu.

U Kijevu su svesni da će rezultati dalje saradnje sa MMF-om biti nikakvi, ali za sada se ne mogu osloboditi tog tereta, piše Sputnjik. Krajem novembra ministarka finansija Oksana Markarova saopštila je da Ukrajina namejrava da završi rad sa Fondom 2023. godine, kako je objasnila, da Ukrajina "ne bi postavljala pitanje kada će dobiti novu tranšu kredita, nego da može sama sebi da obezbijedi potrebna sredstva “.

Problem je u tome što Kijev planira da se do kraja godine dogovori sa MMF-om o novom trogodišnjem programu kreditiranja. Јedan od ključnih uslova zajmodavca je ukidanje moratorijuma na prodaju poljoprivrednog zemljišta, uključujć́i i strane investitore.

Svojevremeno se i Argentina odlučila na sličnu "zemljišnu reformu". Kao rezultat, stranci su kupili 75 odsto zemlje, a skoro svi lokalni seljaci ostali su bez parcela.