Zbog Handkea vratila Nobelovu nagradu koju nije ni dobila
Dok je austrijski književnik Peter Handke juče u Stokholmu primao Nobelovu nagradu za književnost za 2019. godinu, njegovi protivnici su oštro protestovali.
U moru burnih reakcija kojima se osporavala odluka Nobelovog komiteta, izdvojio se gest izvjesne švedske doktorice Kristine Doktare, koja je kročila među okupljene ispred centra “ABF“ u Stokholmu i sa medaljom visoko podignutom u ruci saopštila dramatičnu odluku: Vraćam svoju Nobelovu nagradu!
- Nekada sam bila ponosna na Švedsku akademiju, ali sada osjećam samo stid i krivicu. Bila sam svjedok genocida iz prve ruke prije 27 godina, kada sam bila tamo. Vratiću Nobelovu nagradu zbog činjenice da ju je dobio i Peter Handke, koji negira genocid koji se desio u Bosni i Hercegovini - rekla je Doktareova.
Prisutni su obraćanje ispratili burnim aplauzom uz skandiranje: Kristina! Kristina!
Šveđanka dr Christina Doctare koja je navodno vratila Nobelovu nagradu za mir koju je navodno dobila 1988. godine, uopšte NIJE DOBILA Nobelovu nagradu za mir.
— AnaB(nePremijer(@AnaB1020) December 10, 2019
To što je radila za UN, pa misli da je ona jedna čitav UN Peacekeeping Forces, to je več njen problem u glavi. pic.twitter.com/85WAaowHCB
Među okupljenima su, između ostalih, bili Alida Bremer, njemački pisac hrvatskih korijena, njemačka i francuska novinarka Elke Šmiter, kao i Florans Artman, američki novinar Roj Gutman, Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, član norveškog Helsinškog komiteta Enver Đuliman, kao i Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza Udruženja logoraša regije Banjaluka.
Vijest su uskoro prenijeli regionalni i svjetski mediji.
U informaciji koju su svjetski mediji prenijeli navodi se da je Doktareova Nobelovu nagradu za mir dobila 1988. kao članica mirovnih snaga UN. Koliko je to tačno?
Јednostavan pogled na sajt Nobelovog komiteta govori da njenog imena među dobitnicima Nobelove nagrade za mir za tu godinu - nema.
Naime, nagradu su kao kolektiv dobili svi pripadnici mirovnih snaga UN od 1948. do 1988. godine, što je ukupno više 500.000 ljudi iz 53 zemlje svijeta!
Odluku da nagrada bude dodijeljena Handkeu izazvala je mnogo bure. Većina zemalja regiona zbog Handkea je bojkotovala ovogodišnju dodjelu Nobelove nagrade, među kojima su ambasadori BiH, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Albanije. Bojkotu se potom pridružila i Turska.
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, austrijski pisac Peter Handke izjavio je sinoć da nije očekivao kampanju koja se vodi protiv njega i da je imao ideju da pokuša da pomiri stavove.
- Volio bih da sretnem jednu majku sa jedne i jednu sa druge strane. Јednu majku iz Kravice, gdje je bio početak svih masakra i jednu majku iz okoline Srebrenice. To je bila moja ideja, ali mislim da je bila pomalo naivna. Mislim da u ovom trenutku tu ideju ne mogu da realizujem - rekao je Handke.