X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
14/01/2020 |  14:20 ⇒ 19:00 | Izvor: TANЈUG

Oštre kritike Hrvatskoj: Niko ne bi trebalo tako da se ponaša

Evropski parlamentarci na sjednici povodom predsjedavanja Hrvatske Savjetom EU žestoko su kritikovali zvanični Zagreb zbog problema s migrantima i vladavinom prava.
Evropski parlament (foto:Sputnik / Alekseй Vitvickiй) -
Evropski parlament (foto:Sputnik / Alekseй Vitvickiй)

Hrvatski premijer Andrej Plenković je sve to pažljivo slušao, a onda odgovorio da njihove primjedbe ne treba uzeti "zdravo za gotovo".

Povodom najave Hrvatske da se tokom ovog polugodišta namjerava usredsrediti na vladavinu prava i bolje upravljanje migracijama, švedska evroparlamentarka, Malin Bjork je, obraćajući se Plenkoviću, rekla da je lično posjetila područje na sjeveru BiH, na granici sa Hrvatskom i šta je tamo vidjela.

- Tamo je bilo 10.000 nezakonitih povrataka 2018. godine i čak 25.000 lani - poručila je Bjork i dodala da je tamo otišla nakon što je pročitala izvještaj o brutalnosti hrvatske granične policije.

- Moram priznati da su priče ponekad bile još i gore - bilo je ranjavanja i od pasa, a brutalnost kojoj sam bila svjedok zaista je bila strašna. Civilno društvo pokušava da pokaže solidarnost prema izbjeglicama, međutim oni se nalaze na meti - upozorila je švedska parlamentarka, prenio je Indeks.

Dodala je da "nijedna država članica ne bi trebalo da se ponaša tako na svojim granicama, bez obzira gdje se to nalazi".

- Zaista, tome treba stati na kraj. Treba da postoji jedan nezavisan mehanizam za praćenje stanja i moramo jasno reći da Hrvatska ne može ući u Šengenski prostor ako se ne zaustavi takva situacija - zaključila je Bjork, inače, članica Kluba poslanika Ujedinjene evropske ljevice i Nordijske zelene ljevice.

Hrvatski poslanik EPP-a, HDZ-ovac Tomislav Sokol odgovorio joj je da su to neistine jer izvještaj koji je spominjala nije, kako je rekao, od nadležnih tijela, naglasivši da Hrvatska poštuje zakone, na šta je Šveđanka odgovorila da je tokom svoje, kako je rekla, "vrlo kratke" posjete granici BiH i Hrvatske i sama vidjela 25 slučajeva prebacivanja migranata.

Plenkoviću su i drugi evroparlamentarci prebacivali ponašanje Hrvatse s migrantima, a on je odgovorio da "Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot", da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za izgradnju barikada i bodljikave žice, već da se "Hrvatska, evropska i buduća granica Šengena" štiti sa 6500 policajaca.

- Rješenje je zaštita spoljne granice, posebno one između Turske i Grčke na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta - rekao je Plenković.

Dodao je da i Evropa može da djeluje na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima.

Predsjednica grupe Zelenih, Ska Keler u EP-u, je nakon Plenkovićevog predstavljanja hrvatskih prioriteta za predsjedanje EU govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija čini nad ilegalnim migrantima na granici sa BiH.

Keler je u svom obraćanju na plenarnoj sjednici EP rekla da se prilikom postupanja prema migrantima na granici BiH i Hrvatske, uništava njihova imovina, da ih tuku, pa čak i, kako je rekla, pucaju na njih iz vatrenog oružja, a da hrvatska Vlada to nije ni zaustavila, ni istražila.

- To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU, ali ni u jednoj državi bilo gdje - rekla je Nijemica i zaključila: Hrvatske granice su evropske granice. Što se tamo dogodi je odgovornost svih. Nećemo okretati glavu od toga.

Plenković je na to rekao da je Hrvatska u tretmanu migranata, da poštuje sve hrvatske i evropske zakone i međunarodne konvencije te da nijednu od tih optužbi ne treba uzeti, kako je rekao, "zdravo za gotovo".

- To kažem kao neko ko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvata kakav je teren i kakvi su uslovi - rekao je on i dodao da se sve pritužbe na ponašanje hrvatske granične policije istražuju.