Za zdravstvo 90 miliona KM više nego lani
Cilj je da usluge u zdravstvu i socijalnoj zaštiti budu kvalitetno organizovane i dostupne svim građanima, istakao je Šeranić.
Naglasio je da najveći segment povećanja budžeta predstavlja to što je ovo ministarstvo preuzelo transfer sredstava iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite koja se izdvajaju za lica koja su bila na evidenciji Zavoda za zapošljavanje.
Pojasnio je da su novim Zakonom o zdravstvenom osiguranju ta lica prešla na evidenciju Fonda zdravstvenog osiguranja, što je dodatnih 57,6 miliona KM u budžetu Ministarstva.
- Sa druge strane, shodno odlukama Vlade o investicijama u oblasti zdravstva, budžet se povećao i po toj stavci, što podrazumijeva nastavak aktivnosti unapređenja rada bolnica, prije svega u Foči, te na izgradnji bolnice u Doboju i Zvorniku - naveo je Šeranić.
Planirane su dvije investicije u Univerzitetski klinički centar Republike Srpske za rješavanja problema parkirališta i u vezi sa pokretanjem postupka izgradnje novog objekta za onkologiju.
Šeranić je napomenuo da su planirana i veća izdvajanja kada je riječ o pravima iz oblasti dječije zaštite, shodno izmjenama Zakona o socijalnoj zaštiti i Zakona o dječijoj zaštiti, koje su usvojene krajem prošle godine.
- Јedan od značajnijih planova za ovu godinu je pokretanje kardiohirurgije u Republici Srpskoj, te očekujem da ovaj projekat bude veoma uspješan - rekao je ministar.
Pripreme za uvođenje prvog skrining programa za rak dojke
Šeranić kaže da očekuje da naredne godine bude ustanovljen republički skrining program usmjeren na preventivno djelovanje kod građana.
- Vrlo brzo ćemo ići u pripremu prvog skrining programa, a odlučili smo se da to prvo bude za karcinom dojke. Takođe, moramo napraviti plan šta sa onima kod kojih se otkrije određeno oboljenje, kako im pristupiti i omogućiti da što prije uđu u zdravstveni sistem i urade potrebne preglede - navodi ministar.
Napomenuo je da je to zahtjevan organizacioni projekat za čiju su realizaciju potrebna zakonska rješenja, ali i novac.
Kada je riječ o zakonskim rješenjima, naveo je da je u planu donošenje paketa zakona u oblasti zdravstva koji će doprinijeti boljem funkcionisanju zdravstvenog sistema u Srpskoj.
- Postoje brojna pitanja koja ćemo razmatrati tokom cijele godine i diskutovati o njima sa partnerima, te očekujem da će to biti ključna stvar u ovoj godini, uz jasnu opredijeljenost Vlade i Ministarstva finansija da riješimo ono što najviše opterećuje zdravstveni sistem - dugovanja koja pojedine zdravstvene ustanove onemogućavaju da normalno funkcionišu - rekao je Šeranić.
Transparentne liste čekanja
Kada je riječ o listama čekanja u zdravstvenim ustanovama, Šeranić kaže da je to mehanizam koji se koristi svuda u svijetu kada je riječ o zdravstvenoj zaštiti.
- Suština je da liste čekanja budu transparentne. Namjeravamo da kroz novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, radi transparentnosti, regulišemo ovu oblast, bez obzira na to da li listu čekanja vode zdravstvene ustanove ili Fond zdravstvenog osiguranja - istakao je Šeranić.
Prema njegovim rječima, cilj je da određena populacija, kao što su pacijenti koji boluju od najtežih oboljenja ili radno sposobno stanovništvo, što prije prođe kroz zdravstveni sistem i završi sve što je potrebno da bi dobila terapiju ili nastavila sa radom.
- Novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, osim transparentnosti lista čekanja i određenih prava pacijenata, definisaće i jasnu poziciju i odgovornost rada direktora zdravstvenih ustanova sa ciljem standardizacije ustanova, te zvanja i kompetencija - rekao je Šeranić.
Kada je riječ o odlivu kadra u oblasti zdravstva, Šeranić je naveo da su analize pokazale da u najvećem broju odlaze medicinske sestre i tehničari, te doktori specijalisti.
- Međutim, podaci pokazuju njihov odlazak iz javnih zdravstvenih ustanova, što ne znači da su napustili Republiku Srpsku. Trećina kadra ostaje u Srpskoj u privatnim zdravstvenim ustanovama ili iz primarne pređe u sekundarnu zaštitu - ukazao je Šeranić.
Naglasio je da je neophodno naći model prema kojem će se unapređenje položaja radnika odnositi na one koji nose najveći teret u zdravstvenom sistemu. Ministar je naveo da s tim u vezi razgovaraju sa sindikatima, kao i da su razvijeni i određeni modeli koji će biti predloženi sindikatu.
Kada je riječ o trezorskom načinu poslovanja zdravstvenih ustanova, Šeranić je napomenuo da će Ministarstvo nastaviti da radi na aktivnostima uvođenja ovog načina poslovanja u domove zdravlja, za šta je neophodno riješiti određene obaveze i dugovanja ovih ustanova iz prethodnog perioda.
- Pojedine ustanove ne mogu da pređu na trezorski način poslovanja ako im se ne riješe obaveze koje vuku iz prethodnog perioda jer bi se u suprotnom lokalne opštine dovele u nepovoljan položaj kada je riječ o organizovanju njihovog budžeta - pojasnio je Šeranić.
Istakao je značaj partnerskog odnosa i saradnje opština, zdravstvenih ustanova i Vlade u rješavanju ovog pitanja.
- Prošle godine smo procijenili da su zavodi za transfuzijsku medicinu i za sudsku medicinu spremni da uđu na trezorski način poslovanja, što je i urađeno, a ove godine će domovi zdravlja u Derventi, Bratuncu i Prnjavoru - rekao je Šeranić.
Govoreći o realizovanim aktivnostima u prošloj godini, Šeranić je izrazio zadovoljstvo jer su unaprijeđena prava najosjetljivije populacije u Republici Srpskoj.
- Prije svega, tu je uvođenje prava na ličnu invalidninu i za kategorije koje smo proširili u odnosu na raniji period - rekao je Šeranić i naglasio značaj prava u oblasti dječije zaštite, koja su, takođe, proširena.
Ministar je istakao da je zadovoljan što je u vrijeme velikih izazova održan sistem zdravstvene zaštite u Srpskoj, imajući u vidu da u svijetu troškovi zdravstvene zaštite rastu od pet do osam odsto.