Kecmanović: NIN-ova nagrada nema veze sa onim što je bila
- NIN-ova nagrada u doba titoističkog jednoumlja bila je svojevrstan glas slobode, uslovan, naravno, pošto potpuna sloboda tada nije bila moguća ni u jednoj oblasti. Današnja nagrada je mnogo gora od društva u kom se dodjeljuje, prije svega po svojoj isključivosti - smatra Kecmanović.
Prema njegovom mišljenju, NIN-ovu nagradu su ranije dodjeljivala kritičarska imena koja su imala autoritet, dok danas o njoj odlučuju ljudi koji "ne samo da nemaju suštinski autoritet, nego nemaju ni formalno opravdanje da budu u žiriju".
- Većina misli da je za NIN-ovu nagradu bolje da danas ne postoji, nego da bude ovakva kakva jeste, takva da obesmišljava svoje postojanje. Mi tu nagradu ne možemo da ukinemo, ali će se ukinuti ona sama, i kroz nekoliko godina će postati beznačajna ili manje značajna od nekih drugih nagrada. Hoćemo da kažemo da smo toga svjesni i da odbijamo da takvi ljudi procjenjuju naša djela - rekao je Kecmanović za "Sputnjik".
Član žirija Marija Nenezić rekla je da će žiri za najbolji roman godine sutra saopštiti svoju odluku o dobitniku priznanja za 2019. godinu, bez obzira na to što su pojedini domaći pisci saopštili da bojkotuju nagradu.
Uoči proglašenja 66. dobitnika NIN-ove nagrade kritike za najbolji roman godine, grupa od 18 pisaca raznih generacija, među kojima su i dva ranija laureata Miro Vuksanović i Vladimir Tabašević, uputila je pismo javnosti pod naslovom "Bojkot NIN-ove nagrade", u kom dovode u pitanje kompetentnost žirija i njegove kriterijume.
Prema njihovoj ocjeni, dobijen je uži izbor od deset romana, koji, uz pojedine izuzetke, "predstavlja tragikomičan pokušaj da se poetička proizvoljnost promoviše kao idejni pluralizam, jalova politička korektnost kao slobodoumlje, a da se provincijalna, kolonijalna svest proglasi kosmopolitizmom".
Pismo su potpisali i Vladimir Kecmanović, Emir Kusturica, Slobodan Vladušić, Nikola Malović, Dejan Stojiljković, Ljubica Arsić...
Žiri, kojim predsjedava Teofil Pančić, a u kojem su i Marija Nenezić, Branko Kukić, Ivan Milenković i Marjan Čakarević, u najuži izbor je uvrstio romane Milenka Bodirogića "Po šumama i gorama", Slobodana Tišme "Grozota ili...", Steve Grabovca "Mulat albino komarac", Ane Vučković "Јugoslav" i Saše Ilića "Pas i kontrabas".