X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
Tvoje lice zvuči poznato
21/01/2020 |  14:56 | Izvor: banjaluka.net

Vidović: Pred nama je značajna godina koja nosi brojne pozitivne promjene

Programom javnih investicija u naredne tri godine su već ugovoreni projekti vrijedni 519 miliona KM, od sektora energetike i zdravstva, izbjeglica i raseljenih lica do saobraćajne infrastruktire, poljoprivrede i drugih.
Zora Vidović (foto: banjaluka.net) -
Zora Vidović (foto: banjaluka.net)

To su sve dugoročno isplative investicije od nemjerljivog značaja za Republiku Srpsku, istakla je ministar finansija Republike Srpske u intervjuu za banjaluka.net.

Intervju prenosimo u cijelosti:

Koliko ste zadovoljni urađenim u prethodnoj godini i koji su to po Vama najznačajniji događaji koji su obilježili godinu dana Vas kao ministarke finansija?

Mogu reći da sam zadovoljna proteklom godinom. Planovi o kojima sam govorila na početku svog mandata tokom 2019. su ostvareni. Zadovoljna sam efektima koje su neke od mjera usmjerenih na podršku ekonomskom razvoju i rastu privredne konkurentosti postigle. Stimulacija ulaganja, prvenstveno u bazne privredne sektore, razvoj preduzetništva, fiskalna disciplina, širenje baze poreskih obveznika i rast budžetskih prihoda su neki postulati na osnovu kojih su se kreirale javne finansije u prethodnoj godini i gdje smo ostvarili pozitivne rezultate. Činjenica je da je mnogo ograničenja u poboljšanju ekonomskog rasta međutim i u takvim, pomalo nezahvalnim, okolnostima smo uspjeli ostvariti napredak- podići stopu BDP-a za 3 odsto, stopu nezaposlenosti smanjiti za 5,5% u odnosu na prethodnu godinu kao i učešće javnog duga u BDP-u za 0,8 odsto. Veći budžetski prihodi od planiranih u protekloj godini su, između ostalog, omogućili i povećanje penzija dva puta, za ukupno 4,17 odsto.

U protekloj godini investirano je više od 90 miliona KM u brojne projekte iz različitih oblasti- putne infrastrukture, zdravstva, prosvete, vodovoda i kanalizacije, kulture, unutrašnjih poslova. Unapređenje obrazovnog sistema kroz projekat Dositej 3, Program podsticaja razvoja preduzetništva kod mladih, izgradnja sportskih dvorana i pozorišta u Prijedoru i Istočnom Sarajevu, Doma penzionera u Trebinju, rekonstrukcija i obnova Banskog dvora i gradnja smještajnih kapaciteta Statistike i Pravobranilaštva, izgradnja centra za obuku i nabavka specijalne opreme za potrebe MUP-a kao i početak gradnje srpsko-ruskog hrama sa pratećim duhovno-kulturnim centrom u Banjaluci su samo neke od važnijih investicija.

Pred nama je još jedna značajna godina koja nosi brojne pozitivne promjene – rast penzija, plata, investicija a samim tim i budžeta. Optimista sam i vjerujem da će Ministarstvo finansija i u narednom periodu uspjeti ostvariti sve planove.

NSRS je usvojila Budžet Srpske za 2020. godinu koji iznosi 3,4 milijarde maraka i veći je za više od 100 miliona u odnosu na prošlogodišnji rebalansirani, kao i Program ekonomskih reformi za period od 2020.-2022. godine. Na šta se odnose najvažnije stavke tih dokumenata i kako biste ocijenili budžet?

Prilikom kreiranja budžeta za 2020. podjednako je vođeno računa kako o socijalnoj tako i o njegovoj razvojnoj komponenti. Uvažavajući sugestije naših socijalnih partnera sa kojima smo se konsultovali prilikom izrade budžeta (kao i izrade Programa ekonomskih reformi) u ovoj godini je, između ostalog, predviđeno 236,9 miliona KM za doznake na ime socijalne zaštite među kojima su lične, porodične i civilne invalidnine, borački dodatak, naknade za zdravstvenu zaštitu boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca. U odnosu na Rebalans budžeta za 2019. godinu ta izdvajanja su uvećana za 54,6 miliona KM. Značajna stavka ovogodišnjeg budžeta je i 110 miliona KM namijenjenih rastu plata i penzija. Izdvajanja za subvencije su takođe veća u odnosu na prethodnu godinu i ukupno iznose 127,3 miliona KM od čega je 75 miliona predviđeno za ulaganja u poljoprivredu i razvoj sela.

U skladu sa pronatalitetnom politikom Vlade Republike Srpske, budžetom za 2020. je planirana i subvencija kamatne stope za stambeno kreditiranje mladih i mladih bračnih parova u iznosu od 1,8 miliona KM. Takođe, 20 miliona je namijenjeno refundiranju naknada plata poslodavcima za radnice koje koriste porodiljsko bolovanje koje će od ove godine biti u stoodstotnom iznosu bruto plate.

Sa druge strane, potenciraju se razvoj privrede i investicije kao preduslovi ekonomskog razvoja i podizanja opšteg životnog standarda. Cilj je, između ostalog, da u se ovoj godini ostvari rast BDP-a Republike Srpske za 3,5 odsto.
U periodu 2020-2022 godine je planiran investicioni ciklus vrijednosti do 3 milijarde KM. Taj iznos je namijenjen prije svega zdravstvenom i energetskom sektoru i izgradnji puteva (autoput i gasovod Banjaluka-Bijeljina, bolnice u Doboju i Zvorniku, UKC u Banjaluci itd.) a nastaviće se i sa značajnim ulaganjima u sektore poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, zaštitu životne sredine i informacione tehnologije.

Podsticaj razvoju privrede se ogleda i u novim kreditnim linijama Investiciono-razvojne banke koje privrednicima daju mogućnost da dođu do jeftinih kreditnih sredstava za nabavku novih tehnologija i proširenje djelatnosti. Kamate na te kredite biće subvencionisane za šta je izdvojeno 2,5 miliona KM. Takođe, 5 miliona KM je namijenjeno za subvencije na ime podsticaja za povećanje plata.

Što se tiče Programa ekonomskih reformi, povećanje privredne konkurentnosti, reforma zdravstvenog i obrazovnog sistema, javnih preduzeća, tržišta energije i saobraćaja zatim poboljšanje efikasnosti javnog sektora, tržišta rada, demografske pozicije kao i razvoj regionalne i međunarodne saradnje su neki od osnovnih prioriteta.

Naravno, to su samo neke od značajnih stavki iz Budžeta i Programa ekonomskih reformi a glavni cilj oba dokumenta je jedinstven - stabilne javne finansije i bolji životni standard.

Šta je konkretno uticalo na mogućnost povećanja Budžeta Republike Srpske za narednu godinu?

Rast prihoda koji je ostvaren u prethodnom periodu. Poreska uprava Republike Srpske je u protekloj godini na račun javnih prihoda prikupila rekordnih 2,5 milijarde KM, što je za oko 54 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine. Na to su uticale mjere Vlade Srpske na rasterećenju privrede i poboljšanju položaja radnik, a koje su, između ostalog, dovele do povećanja broja zaposlenih, povećanja minimalne plate u Republici Srpskoj kao i povećanja zarada radnicima u prosvjeti i MUP-u. Najveći dio novca biće usmjeren u investicione projekte koji će doprinijeti stvaranju boljeg poslovnog ambijenta, novih radnih mjesta a time i spriječavanju odlaska mladih.

Vaš dosadašnji mandat je obilježila i velika prašina u javnosti prilikom usvajanja Zakona o igrama na sreću, postojali su veliki pritisci, priređivači igara na sreću su prijetili otpuštanjem radnika, zatvaranjem firmi itd. Međutim, podaci pokazuju da Republika Srpska bilježi rast prihoda po tom osnovu za više od 50 odsto, a ne primjećuje se da neki od priređivača zatvara poslovnice i otpušta radnike. Kako Vi gledate na sve to?

Svaki prijedlog zakonskog rješenja koje Ministarstvo finansija upućuje Vladi, pa tako i taj o promjeni Zakona o igrama na sreću, se kreira isključivo na osnovu realne potrebe i sa ciljem da se unaprijedi opšti životni standard. Standarda nema tamo gdje se zaobilaze fiskalne obaveze odnosno gdje su nelegalni tokovi novca veliki. Vrijeme je, kao što ste rekli, svoje pokazalo- nakon izmjene pomenutog zakona priređivači igara na sreću nisu propali a prihodi su značajno povećani- 52 odsto u odnosu na prethodni period. Isto očekujemo i u toku ove godine- povećanje planiranih prihoda po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću za 56 odsto u odnosu na 2019. Mislim da je jasno da se prašina digla nepotrebno, nikada se ne može svima ugoditi.

U godini na izmaku mnogo se radilo na suzbijanju sive ekonomije. Kako komentarišete rezultate i kakvi su planovi po tom pitanju za narednu godinu?

Tako je. Suzbijanje nivoa tzv sive ekonomije jedna je od prioritetnih oblasti djelovanja Ministarstva finansija. To nije jednostavan ni jednokratan proces jer je je mnogo problema koje ta pojava implicira- od umanjenja regularnih prihoda države, neravnopravnosti regularnih poslovnih subjekata u odnosu na nelegalne do povećanja koruptivnog prostora, nelegalnih tokova novca, destimulacije zakonitog poslovanja itd. Sve to zahtijeva sistemski koncept borbe koji nije jednostavno kreirati a još teže je sprovesti. Zato je siva ekonomija globalni fenomen i ne postoji država u kojoj je nema ali se negativne posljedice mogu ublažiti na razne načine. Јedan od koraka u tom smjeru koje smo preduzeli je usvajanje nove verzije Zakona o fiskalnim kasama čime su precizirane kaznene mjere za sve one koji ne izdaju fiskalne račune. Neplaćanje poreza je nešto što nanosi štetu svima nama kao pojedincima. Standarda nema bez poreza- nema školstva, zdravstva, vrtića..Zato je poreski moral nešto na čijem jačanju moramo raditi.

Takođe, nagradnom igrom "10 računa izbroji stan osvoji" trudili smo se da podignemo svijest građana o značaju izdavanja fiskalnih računa što smo u određenoj mjeri i uspjeli. Zato razmišljamo o organizovanju te igre i u ovoj godini.

Moram još da pomenem i kampanje "Korak preduzmi, račun uzmi" i "Porez plaćaj, Srpsku jačaj" koje Poreska uprava konstantno sprovodi a koje takođe imaju za cilj podizanje svijesti o značaju plaćanja poreza. Rezultata ima, disciplina poreskih obveznika se polako ali sigurno popravlja.

Aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije nastavljamo i u narednoj godini. Tu, opet, posebno naglašavam poboljšanje sistema fiskalizacije odnosno kontrole prometa robe i usluga putem fiskalnih kasa jer je upravo u toj oblasti siva ekonomija najizraženija. Kao što smo u više navrata najavljivali, novi sistem tj softver će omogućiti da Poreska uprava Republike Srpske dobija podatke o svakom računu pojedinačno u trenutku kada se obavlja plaćanje. Time će se stati u kraj lažnim prikazima dnevnog prometa kojih, nažalost, ima.

U Programu ekonomskih reformi Vlade Republike Srpske je posebno naglašeno unapređenje procesa fiskalizacije jer je jedan od najjačih alata za borbu protiv sive ekonomije stvaranje jasnih uslova za evidentiranje prometa robe i usluga i uspješnu kontrolu tog prometa.

Јedna od često pominjanih stvari je problem javnog duga Srpske. Šta Vi kažete o tome, da li je to zaista tako alarmantno kao što smo imali prilike da čujemo u nekim situacijama i šta nam u vezi sa tim nosi naredni period- da li je realno očekivati smanjenje njegovog učešća u BDP-u?

Јavni dug nije nikakav bauk niti je stanje alarmantno. Republika Srpska spada u red umjereno zaduženih zemalja i nema nikakvih problema sa likvidnošću i servisiranjem svojih obaveza. Stanje javnog duga Srpske iznosi trenutno 4,1 milijardu KM, odnosno, 37,1 odsto BDP-a što je ispod gornje granice duga koja, prema Zakonu o zaduživanju, dugu i garancijama Srpske, iznosi 55 odsto BDP-a za javni dug.

Budžetom za 2020. godinu ukupno zaduženje Srpske je planirano u iznosu od 345 miliona KM odnosno za 42 miliona manje nego prošle godine. Takođe je predviđen suficit od 20 miliona KM, očekujemo porast BDP-a za 3,5 odsto a svoje dužničke obaveze, kao što rekoh, uredno ispunjavamo. Nema potrebe za strahom od rasta javnog duga.

Sa druge strane, ono što je važno istaći je to da su naši kreditni potencijali usmjereni na kapitalna ulaganja. Tokom 2019. godine smo investirali u zdravstvo, projekte energetske efikasnosti, saobraćajnu infrastrukturu itd.
Programom javnih investicija u naredne tri godine su već ugovoreni projekti vrijedni 519 miliona KM. Od sektora energetike i zdravstva, izbjeglica i raseljenih lica do saobraćajne infrastruktire, poljoprivrede itd. To su sve dugoročno isplative investicije od nemjerljivog značaja za Republiku Srpsku. Logično je da se jednim dijelom finansiraju iz inostranih sredstava kao i u svakoj državi, međutim pri izboru modela finansiranja i realizacije zaduživanja vodi se briga o tome da sredstva budu obezbijeđena po najpovoljnijim uslovima i uz prihvatljiv nivo rizika.

Za 2020. je najavljeno povećanje plata u javnom sektoru i penzija. Može li to ugroziti stabilnost javnih finansija?

Ne ako se to radi pažljivo, na osnovu ostvarenih rezultata i u realnim i održivim fiskalnim okvirima.

Suština je da ekonomski rast, zasnovan prije svega na investicijama i novim radnim mjestima, obezbijedi dovoljno snažnu osnovu za solidne penzije i plate u javnom sektoru, u okvirima predviđenim Zakonom o budžetskom sistemu (11odsto BDP za penzije i 7 odsto BDP za plate).

Tokom 2019. jeste ostvaren određen rast BDP-a i zaposlenosti čime je stvoreno dovoljno prostora za realni rast plata u javnom sektoru i penzija bez ugrožavanja fiskalne pozicije u narednim godinama, čak i uz moguće smanjenje poreza i doprinosa na plate. Vlada Republike Srpske je donijela odluku da se plate u javnom sektoru i penzije povećaju a u Budžetu Republike Srpske za ovu godinu je u te svrhe predviđeno 110 miliona KM- 70 za rast plata i 40 miliona za rast penzija. Napominjem da plate u javnom sektoru nisu povećavane prethodnih 10 godina, naprotiv, tokom tog perioda su u dva navrata smanjivane.

Česte su prozivke opozicije da se finansije zemlje za javnost “friziraju“, a da je stvarna slika drugačija, imaju li po Vašem mišljenju te tvrdnje osnovu?

Razumijem potrebu opozicije da kritikuje vlast jer to jeste suština političke utakmice, međutim, ako hronično bojkotujete sve što Vlada radi, dijelite javne optužbe a uspjehe ne priznajete onda se opoziciono djelovanje svodi na puko kritikovanje. Ono najviše štete nanosi upravo samim kritičarima jer nije konstruktivno niti ima osnovu.

O "friziranju" finansijskog stanja se ne može govoriti ako se zna da smo pod monitoringom Svjetske banke i MMF-a i da su te institucije spremne da, konkretnim aktivnostima i aranžmanima, podrže naše planove.
Tu podršku nije lako obezbijediti a to sigurno ne bi bilo moguće da su finansijski izvještaji lažni.

Tri najveća uspjeha u 2019.:

-Rast budžetskih prihoda
-Rast broja zaposlenih (najveći od postanka Srpske)
-Unapređenje saradnje sa Srbijom što se, između ostalog, ogleda u značajnoj -pomoći koju nam pruža finansiranjem brojnih investicija u Republici Srpskoj

Tri cilja za 2020.:

-rast BDP-a i investicija
-smanjenje obima sive ekonomije
-poboljšanje životnog standarda građana