Potrebna reforma pravosuđa u BiH
- Do danas nemamo odgovor zašto nema reforme pravosuđa - konstatovao je zamjenik predsjedavajućeg Komisije Sredoje Nović, podsjećajući da je do sada formirano više komisija koje su se bavile tim pitanjem, a koje se nisu pomakle dalje od početka.
On je istakao da se u javnosti sve više stvara negativna klima o ulozi pravosuđa i da javnost nema povjerenja u ovaj stub vlasti, zbog čega je potrebno hitno pristupiti strukturalnoj reformi pravosuđa, tamo gdje se stalo.
Drugi zamjenik predsjedavajućeg Komisije Asim Sarajlić smatra da parlament mora imati neku vrstu nadzora nad VSTS.
Član Komisije Lazar Prodanović ocijenio je kao nerazumne istupe nosilaca pravosudnih institucija i njihove stalne medijske prepiske.
- Poslanici i delegati u parlamentu BiH donose zakone i šizofreno je reći da parlament nema nadležnost nad VSTS - rekao je Prodanović.
Predsjedavajući Komisije Bariša Čolak upozorio je da se VSTS kao regulator pravosuđa u javnosti doživljava negativno i dodao da ima mnoštvo razloga za to.
- Percepciju je teško promijeniti bez promjene Zakona o VSTS, između ostalog u vezi sa imenovanjem sudija i tužilaca- rekao je Čolak.
On je ponovio svoje zalaganje da se uspostavi apelacioni sud BiH, konstatujući da za to treba politička odluka.
Predstavnik VSTS-a Admir Suljagić informisao je članove Komisije o izvještajima o radu ove institucije u 2017. i 2018. godini, najavljujući da bi u petak, 24. januara, trebalo da bude održana sjednica grupe koja radi na novom zakonu o VSTS.
Prilikom glasanja o godišnjim izvještajima o radu VSTS svi članovi Komisije bili su uzdržani.
Komisija nije podržala principe Prijedloga zakona o dopuni Izbornog zakona BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputio bošnjački delegat Denis Bećirović.
Predloženim zakonom ukida se pravo da na izborima budu birana lica koja su izdržala kaznu Haškog tribunala ili domaćeg suda za ratni zločin.
Obrazlažući predloženi zakon, Bećirović je rekao da je razlog više zašto treba usvojiti ovaj zakona to što je tekuća godina izborna.
Nović je iznio stav da ne treba ulaziti u parcijalne izmjene Izbornog zakona u vrijeme kada se vode politički razgovori o donošenju novog zakona, dok je Prodanović predložio da Prijedlog dopune Izbornog zakona bude upućen Interresornoj radnoj grupi koja radi na Izbornom zakonu.
Sa ovim stavovima saglasio se i Čolak koji je izrazio uvjerenje da će vrlo brzo biti dogovorene i usvojene izmjene Izbornog zakona.
Članovi Komisije primili su k znanju više izvještaja institucija BiH, među kojima izvještaj o zaštiti ličnih podataka u BiH za 2017. godinu, te izvještaje o sprovođenju opštih izbora i o sprovođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH za 2018. godinu, dok informacija o radu Tužilaštva BiH nije dobila podršku.
Komisija nije podržala inicijativu Denisa Bećirovića da se Savjet ministara zaduži da pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi amandmane na Ustav BiH kojima se obezbjeđuje potpuna i dosljedna implementacija četiri presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima "Sejdić i Finci", "Azra Zornić", "Ilijaz Pilav" i "Samir Šlaku".
Nisu podržane ni Bećirovićeve inicijative da Savjet ministara pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi informaciju o usklađivanju nastavnih planova i programa Republike Srpske i Srbije sa posebnim osvrtom na usklađenost ovih planova i programa sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, te da Savjet ministara pripremi izmjene relevantnog zakonodavstva s ciljem sprovođenja presude Evropskog suda za ljudska prava po tužbi Irme Baralija protiv BiH zbog neodržavanja izbora u Mostaru.
Nakon što je Zajednički kolegijum oba doma Parlamentarne skupštine BiH zaključio da se od Savjeta ministara zatraži stav da li stoji iza prijedloga zakona koji je u proceduru uputio prethodni Savjet, sa dnevnog reda skinuto je razmatranje više zakonskih prijedloga utvrđenih u prethodnom mandatu.