Kako Agrarni fond Trebinje pomaže poljoprivrednicima?
U selu Ljubomir, nadomak Trebilja, poljoprivrednik Đorđe Traparić, planira da zasadi 400 kilograma sjemenskog krompira – sorte liseta, na tri i po dunuma zemlje. Očekuje dobar rod.
- Cijeli život se bavim sadnjom, do sada samo za vlastite potrebe. Ovo je prvi put da sarađujem sa Agrarnim fondom, vidjećemo kako će se dalje razvijati. Imao sam sa nekom prethodnicom, krompir monaliza koji je preteča ove sorte i sasvim je solidan rod - izjavio je Traparić.
Otkup je uvijek bio problem, tvrdi poljoprivrednik Zoran Papić. Ovom saradnjom sa Agrarnim fondom i taj problem je riješen. Kooperativnim ugovorom Agrarni fond se obavezao da će otkup proizvoda iznositi 700 kilograma po dunumu.
- Ove godine sam planirao 200 kilograma i ove dadžbine koje se trebaju dati, mislim da će se u dobrom periodu prevazići jer mi smo dugogodišnji proizvođači krompira. I lanjske i preklanjske godine prihodi, a i sjeme su bili odlični. Zadovoljan sam otkupnom cijenom, mislim da će ostati toga i da mi plasiramo na druge terene pijace - poručio je Papić.
Kooperativnim ugovorom Agrarnog fonda obuhvaćena je besplatna nabavka sjemenskog krompira, oranje i frezanje zemljišta, i otkup dijela proizvedenog povrća. Iz Agrarnog fonda poručuju da pomaganjem poljoprivrednika teže ka tome da imanja budu obnovljena, sela sačuvana, a proizvođači da steknu uslove da viškove plasiraju na tržištu.
- Obavezali smo se da otkupimo određenu količinu krompira koju oni izvade, po cijeni koja je unaprijed definisana ugovorom. Na ovaj način smo zaokružili čitavu cjelinu od pomoći privrednim proizvođačima da posade, do samog otkupa jer smo smatrali da je jedan od osnovnih problema prilikom proizvodnje i sam plasman proizvoda na tržištu - naglasio je direktor Agrarnog fonda Trebinje Vesko Dutina.
Ovo je treća godina da Agrarni fond pomaže poljoprivrednike na području Trebinja. Nove uslove prihvatilo je njih 17. Osim povećane proizvodnje za tržište, novi način pomoći poljoprivrednicima trebalo bi da dovede do krajnjeg cilja – podizanja prerađivačkih kapaciteta.