X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
15/02/2020 |  10:36 | Izvor: SRNA

Pašalić: Najveći podsticaji u posljednjih desetak godina

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić istakao je da je ovogodišnji agrarni budžet Srpske od 75 miliona KM najveći u posljednjih desetak godina.
Boris Pašalić - Foto: RTRS
Boris PašalićFoto: RTRS

- To je rast u odnosu na prošlu godinu oko četiri do pet odsto, a imamo i dodatnih sredstava u vidu grantova, određenih projekata i uvijek govorimo o nekih 150 miliona KM koliko je na raspolaganju. Naravno da proizvođači uvijek očekuju više - rekao je Pašalić sinoć za Alternativnu televiziju.

On je napomenuo da podsticaji često znaju da uspavaju poljoprivredne proizvođače, navodeći primjere u svijetu gdje je do razvoja proizvodnje došlo smanjenjem ili ukidanjem podsticaja.

- Zato je naše opredjeljenje da smanjujemo podsticaje za proizvode, a da povećamo kapitalne investicije, jer se moraju povući potezi koji vode što efikasnijem korištenju sredstava agrarnog budžeta - istakao je Pašalić.

On je rekao da je prošle godine bilo najavljeno donošenje zakona o podsticajima u poljoprivredi, ali da to nije realizovano zbog saznanja da paraleno sa tim mora biti mijenjan i Zakon o poljoprivredi, donesen novi strateški plan razvoja poljoprivrede i urađena analiza da li se podsticajna sredstva troše na pravi način.

Pašalić je naglasio da u poljoprivrednoj proizvodnji u Srpskoj ima pozitivnih trendova, ali da oni ne idu željenom dinamikom.

On je u tom kontekstu naveo da je najbolji pokazatelj dobrih trendova u nekom društvu proizvodnja mlijeka, koja u Srpskoj raste, i to se vidi iz otkupnih količina, te je prošle godine otkupljeno 120 miliona litara, a pretprošle 117 miliona litara.

Pašalić je naveo da raste i proizvodnja brojlera, kao i tovljenika i u svinjogojstvu i u govedarstvu.

- Mislim da je jedan od glavnih problema u razvoju poljoprivredne proizvodnje udruživanje proizvođača. U Srpskoj je prosječno gazdinstvo od 3,5 do četiri hektara, što ne daje osnov da sam proizvođač bude konkurentan na tržištu - naglasio je Pašalić.

Prema njegovim riječima, sve se svodi na konkurentnost, odnosno na to kako proizvesti više sa iste površine.

- To više ne može biti nekvalitetno, jer se ne može zanemariti kvalitet bazirajući se na kvantitet - napominje Pašalić.

Pašalić je naveo da BiH uvozi hrane u vrijednosti od tri milijarde KM, a izvozi u vrijednosti od milijardu KM, ukazujući da taj deficit predstavlja veliki problem.