Neizvjesna sudbina oko 6.500 migranata u Srbiji
UNHCR barata približno istom brojkom (6.600), dok u Centru za pomoć tražiocima azila kažu da ih je najmanje 7.000.
Ponajviše ih je iz Avganistana i Pakistana, potom Irana i Iraka, država sjeverne Afrike, navodi list u izdanju od utorka.
Kako precizira Svetlana Palić iz Komesarijata za izbjeglice i migracije, od marta 2016. godine u prihvatnim centrima Srbije boravilo je između 2.500 i 3.500 migranata, a sada ih je oko 5.500.
Prema njenim riječima, ukupni kapacitet 17 centara je oko 6.000 mesta, ali se može obezbijediti i koja stotina više.
Problem je što, kako se navodi, migranti izbjegavaju smještaj u centrima u Preševu, Beloj Palanci ili Pirotu jer žele da budu bliže granicama EU kroz koje očajnički traže prolaz.
Procjena je da duž državnih međa Mađarske, Hrvatske i BiH ima između 800 i 1.000 migranata koji vrebaju priliku za ilegalan prelazak.
Sadašnje "jezgro" migranata u Srbiji puni se ne samo prilivom iz Grčke, preko Sjeverne Makedonije ili Albanije, već i povratnim talasima iz Hrvatske, BiH i Mađarske.
Riječ je, piše list, o takozvanom izgurivanju (push back), metodi koju primjenjuju policijske i pogranične službe susjednih država.
Međunarodne humanitarne organizacije dokumentovale su i slučajeve lančanog izgurivanja - iz Slovenije u Hrvatsku, iz Hrvatske u BiH, a odatle u Srbiju.
Prema podacima Centra za pomoć tražiocima azila, od januara do sredine septembra 2019. godine evidentirano je 1.256 "izguranih" iz okolnih zemalja, najviše iz Hrvatske i Mađarske.