Јednoglasna poruka: Odoljeti pritiscima međunarodne zajednice
Nisu se ni ohladile stolice u kojima su sjedili srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i američki ambasador Erik Nelson, a američki diplomata već je poručio da će radnje koje, kako kaže, podrivaju mir i stabilnost snositi prave posljedice.
Zatečen reakcijom na korektan dijalog, Dodik se prisjetio da američki diplomata jeste pominjao crvene linije, ali i da je Nelsonu ukazao na razoge zbog kojih je odlukom Ustavnog suda BiH za Srpsku crvena linija pregažena.
- Јa nisam htio da komentarišem uopšte taj sastanak, smatrao sam da treba da ostane u obrisima onoga što jeste, sastanak na diplomatskom nivou o važnoj temi. Saopšteno mi je da je ambasador reagovao i da je iznio neke stvari koje idu za tim da ko god bude uradio ovo ili ono da će on reagovati. Ako je to tako i ako se odnosi na moj sastanak onda naravno imam pravo da kažem da je to prijetnja. Njegova je stvar kako on to doživljava, mi nikome ovdje ništa ne prijetimo - ističe Dodik.
Ni lider PDP-a Branislav Borenović, koji nam je potvrdio da se juče takođe susreo sa američkim diplomatom, razgovor nije doživio kao pritisak. Da li je potreba pokazivanja moći proizašla iz jedinstva stvaova vlasti i opozicije u Srpskoj, jer i Borenović je ponovio.
- Neophopdno je učiniti Ustavni sud BiH mjestom u kojem će biti domaće sudije, ljudi koji će na taj način pokazati da je ovo zrela zemlja - kaže Borenović.
Zrelost BiH uz staratelje i protektore nije moguća. Zaključci PIK, stereotip. Predsjednica Srpske poručuje, potrebna su konstruktivna rješenja za pravednu, smislenu reformu pravosuđa.
- Hoćemo pravosuđe kao u EU. U okviru takve reforme ne možete zamisliti postojanje stranih sudija, da sudovi donose antiustavne odluke, da daju doprinos neradu u državi, pravednom rješavanju na osnovu prava, a ne politike. Ne postoji međunarodna zajednica, to je međunarodni faktor i krajnje je vrijeme da se počnu ponašati nepristrasno - naglašava Željka Cvijanović, predsjednica Srpske.
Rusija se i ovaj put ogradila od zajedničke izjave Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira.
Ambasada Ruske Federacije u BiH saopštila je da zastupa stav da je vrijeme da se nezavisna i suverena BiH oslobodi neumjesnog spoljnog uplitanja 25 godina nakon završetka sukoba i potpisivanja mirovnog sporazuma.
Izražavaju ozbiljnu zabrinutost, jer, kako je navedeno u saopštenju nije moguće ne primijetiti da je odluka izazvala jednoglasnu reakciju jednog konstitutivnog naroda, koji je procijenio da su njegova ustavna dejtonska prava bila povrijeđena.
- U tom kontekstu, posebnu pažnju zaslužuje tema spoljnog prisustva u BiH, koje, očito, ne odgovara realnosti u zemlji. To se odnosi i na OHR i strane sudije u Ustavnom sudu, te politike pojedinih predstavnika međunarodne zajednice koji i dalje ukazuju domaćim vlastima kako se moraju ponašati i čak, što je posebno zabrinjavajuće, postavljaju ultimatumi demokratski izabranim predstavnicima naroda - navodi se u saopštenju Ruske ambasade u BiH.
I poslanik njemačkog Bundestaga Aleksander Noj upozorava da je, od kada je potpisan Dejtonski sporazum, Zapad čekao neko vrijeme, a onda počeo da vrši veliki pritisak na Republiku Srpsku da bi se njena prava i nadležnosti izdvojile iz tog sporazuma, da bi se BiH preformulisala u unitarnu državu.
Noj poručuje, ustupci nisu povratni. Slična upozorenja i od političkog analitičara Aleksandra Pavića, koji ističe da osam zaključaka NSRS moraju ostati granitno čvrsti.
- Odstupanje od ovog stanja bio bi početak kraja Republike Srpske, što bi bila spirala iz koje se više ne bi moglo izaći. Značio bi razbijanje srpskog jedinstva u Republici Srpskoj - kaže Pavić.
Pritiscima, kojih će sigurno biti, može odoljeti samo jedinstven odgovor iz Srpske, poručuje Pavić podsjećajući da svijet nije više jednopolaran kao 90-tih godina prošlog vijeka.