Ostaju blokirana sredstva MMF-a; UO Centralne banke BiH bez dogovora o raspodjeli (VIDEO)

Guverner Senad Softić i dalje insistira na odluci Savjeta ministara.

Upravni odbor Centralne banke nije ni danas postigao dogovor o raspodjeli novca od MMF-a entitetima i Brčko distriktu. Guverner Senad Softić i dalje insistira na odluci Savjeta ministara koja, kako tvrde iz svih finansijskih institucija u BiH, do sada u saradnji sa MMF-om nije bila potrebna.

Šta je tačno problem i zbog čega se plaćaju kamate na novac koji niko još nije vidio – ne zna se. A ne zna se ni gdje je tačno novac.

Radomir Božić, član UO Centralne banke BiH, ističe da su od guvernera Centralne banke dobili dodatne informacije, ali da i dalje nije jasno zašto novac još raspodijeljen.

I Dragan Kulina, takođe član UO Centralne banke BiH, kaže da je novac koji je primila Centralna banka Bih po osnovu aranžmana sa MMf-om, bio na njemačkom računu i da je evidentiran kao dio deviznih rezervi.

- I u sklopu tih deviznih rezervi, Centralna banka je investirala taj novac zajedno sa ostalim deviznim rezervama - dodaje Kulina.

Zbog toga što ne može da dođe do svog novca, Vlada Srpske će početi da se konsultuje sa pravobraniocima na koji način da dođe do svog dijela, 244 miliona maraka koji joj pripadaju, rekla je ministarka finansija Zora Vidović.

- Nekoliko puta smo intervenisali i tražili da taj problem bude riješen. I mi i Federacija BiH smo poslali instrukciju Centralnoj banci, a kada današnja sjednica Upravnog odbora Centralne banke BiH bude završena znaćemo rezultat i da li se šta pomaklo sa mrtve tačke - naglasila je Vidovićeva.

Centralna banka ima sve potrebne dokumente i uslove da isplati novac entitetima i Brčko distriktu, kaže predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija i dodaje da je očigledno da guverner ne želi da isplati novac. Nije problem donijeti novu odluku, kaže Tegeltija, ali ako na nju pristanu svi.

- Mogu da kažem u svoje ime i u ime ministara iz Republike Srpske da smo spremni prihvatiti odluku oko koje mogu da postignu saglasnost predstavnici bošnjačkih i hrvatskih ministara. Bilo kakvu odluku, spreman sam da budem i njen predlagač, iako mislim da ona ne treba. Međutim, u ovom trenutku ne postoji ni minimum saglasnosti da se ta odluka usvoji, za koju ću ponovo reći da smatram da ne postoji potreba za takvom odlukom - rekao je Tegeltija.

Da je problem u Federaciji i nemogućnosti dogovora između hrvatskih i bošnjačkih predstavnika, pokazuje i današnji verbalni okršaj Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića. Izetbegović ne želi, kako kaže, da Savjet ministara određuje kako će Federacija rasporediti novac, ali obojica žele da se ispoštuje Pismo namjere.

Izetbegović, drugi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, rekao je da sredstva nisu u Centralnoj banci BiH, već na računu Ministarstva finansija i trezora BiH.

- Pozivam ministra Bevandu da uputi novac dalje. Dogovorili smo se kako će se sredstva raspodijeliti - rekao je Izetbegović.

Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda BiH, rekao je da je samo djelimično tačno ono što je rekao Izetbegović.

- Ovo nije klasičan aranžman MMF-a. Odluka Fiskalnog savjeta se treba do kraja provesti. Ne smijemo dopustiti da ide ljaga na nas da nismo sposobni da uzmemo sredstva koja smo dobili prije dva mjeseca zbog nečijeg političkog nadmudrivanja - poručio je Čović.

A čvor o tome šta zapravo leži u pozadini nemogućnosti da se, kao rijetko gdje na svijetu, ne koristi hitno dobijeni novac na koji se plaća kaznena kamata, pokušao je da raspetlja ministar finansija Vjekoslav Bevanda, objašnjavajući šta određuju potpisani dokumenti, ali se onda izgubio u procentima.

- Nije istina da se tom odlukom određuje da sredstva iz Centralne banke povlače kantoni. Fino piše - 61,5% Federaciji, 37,5% Srpskoj i Brčko distriktu 1%. To je bilo u Pismu namjere i Memorandumu koji smo potpisivali, svugdje je stajalo Republika Srpska i Federacija sa svih njenih 10 kantona - ističe Bevanda.

Da u BiH ne može ništa da prođe bez međunarodne zajednice, pokazuje i oglašavanje predstavika EU u BiH i Američke ambasade, koji kažu da nakon prve odluke Savjeta ministara treba da uslijedi i druga o raspodjeli sredstava, u skladu sa Pismom namjere. Šta u pismu, memorandumu, odlukama, piše, ko je na šta pristao i gdje je uopšte 330 miliona evra, sve je manje jasno.