latinica  ћирилица
30/05/2020 |  15:31 ⇒ 19:32 | Autor: SRNA

Obilježeno 78 godina od stradanja Srba u Starom Brodu kod Višegrada (FOTO)

Iz Starog Broda kod Višegrada, gdje su prije 78 godina ustaše Јure Francetića izvršile pokolj nad 6.000 srpskih civila, danas je poručeno da žrtve ne smiju biti zaboravljene i da se neće dozvoliti prekrajanje istorije.
Stari Brod - sjećanje - Foto: SRNA
Stari Brod - sjećanjeFoto: SRNA

 Slobodan Župljanin, izaslanik predsjednika Republike Srpske, rekao je novinarima da se danas u Starom Brodu oživljava sjećanje na žrtve ustaškog terora iz 1942. godine i da se neće dozvoliti da se povampireno ustaštvo okomi na srpski narod.

On je podsjetio da je genocidna tvorevina NDH imala poznat cilj, da 30 odsto pobije, 30 odsto pokrsti i 30 odsto na drugi način likvidira, te da se tako oslobode srpskog naroda.

Župljanin je napomenuo da se danas ponovo javljaju novi fašistički pokreti, da horde zla ponovo pokazuju svoje lice i pokušavaju da prekrajaju istoriju.

- Sa ovog mjesta moramo da poručimo da nikada ne smijemo zaboraviti ove nevine žrtve, da nikada ne smijemo zaboraviti da je Drina spas i da ona i danas mora biti spas i naš ponos i da nikada ne smijemo zaboraviti ponos 320 srpskih djevojaka koje su, da bi sačuvale svoj obraz, da bi izbjegle pokolj i silovanja, završile sa svojim životima - istakao je Župljanin.

Izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić rekao je da se na ovom mjestu, gdje je na monstruozan način ubijeno više od 6.000 žena, djece i staraca, ledi krv u žilama i da ono mora postati istorijsko.

On je napomenuo da se ovo ponavlja srpskom narodu u svim ratovima i da bi se desilo i u posljednjem odbrambeno-otadžbinskom ratu da se nisu organizovali i spasili svoju nejač.

- Na ovo mjesto se mora dolaziti, ovdje treba da dolaze djeca, ekskurzije i vide na koji način su zvjerski ubijani ljudi samo zato što su Srbi. Došlo je vrijeme da svijetu pokažemo da su Srbi uvijek bili oslobodilački narod i da su se borili za svoja prava i svoju slobodu, to svijet ne prepoznaje, ali to ne znači da mi treba da odustanemo - istakao je Tomić.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović rekao je da je komunistički sistem u periodu svoje vladavine po drugi put ubio žrtve time što ih je negirao i zbog bratstva i jedinstva sakrio masovne zločine nad srpskim narodom.

Foto: SRNA

On je zahvalio svima koji su sve učinili da ovaj zločin dođe do javnosti i da su čuje za ono što su ustaše počinile na ovim prostorima. "Ovaj zločin nećemo zaboraviti i obilježavaćemo ga svake godine na ovom mjestu", poručio je Milunović.

Načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica rekao je da ovaj zločin mora ući u udžbenike, da ne smije biti zaborvaljen.

- O tome mora znati svjetska javnost da bi se mlađi naraštaji i buduće generacije dovodile ovdje i ukazalo im se na to šta se na ovom mjestu desilo 1942. godine - napomenuo je Bjelica i zahvalio svim ljudima koji su učestvovali u izgradnji spomen-muzeja i dali veliki doprinos, a samim tim otvorili oči javnosti o ovom stradanju.

Јedan od donatora spomen – muzeja Spasoje Albijanić rekao je da svaki put kad se ovdje dođe, osjećaji uzburkaju, a pamet se zaledi.

- Kako ne bi, kad nas ovdje posmatra više od 6.000 svetih duša koje lebdi iznad nas, koji su nevino nastradali samo zato što su roda srpskog, gdje su u istom stroju stajali i tek rođena djeca, čak i nerođena djeca, žene, starci - istakao je Albijanić.

Načelnik opštine Višegrad Mladen Đurević rekao da su ove godine iz opravdanih razloga u Starom Brodu u manjem kapacitetu, ali da je poruka budućim generacijama da se ovakve stvari ne smiju zaboraviti niti ponoviti, već da o tome treba govoriti i prenositi s generacije na generaciju.

Sveštenik Dragan Vukotić rekao je da se izdaju i štampaju knjige, otvaraju sajtovi i mnogo toga kako bi se rasvjetlilo ovo mjesto zločina.

- Veoma sam ponosan na činjenicu da se nekoliko studenata filozofije i istorije dobrovoljno javilo da radi o temi stradanja Srba, a siguran sam da će to još više doprinijeti da se širi istina o stradanju našeg naroda na ovom mjestu. Žao nam je što ove godine, iz dobro poznatih razloga, nismo pozivali narod, a dogodine ćemo još više i dostojanstvenije obilježiti ovaj datum i pokloniti se žrtvama - naveo je Vukotić.

Foto: SRNA

On je nakon parastosa, uručio posebna priznanja policijskoj stanici Višegrad, Rogatica i Spasilačkom centru "Volf" iz Foče.

Pomen srpskim žrtvama pored spomen-obilježja u Starom Brodu služilo je sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve, nakon čega su položeni vijenci u Spomen-muzeju, a ruže stradalim žrtavama bačene u Drinu.

Obilježavanju 78 godina od stravičnog zločina nad Srbima u Starom Brodu i Miloševićima prisustvovala je i delegacija Narodne skupštine Republike Srpske koju su činili poslanici Pero Petrović i Nebojša Vukanović, direktor preduzeća "Hidroelektrane na Drini" Nedeljko Perišić, predstavnici Boračke organizacije Višegrad i načelnik opštine Novo Goražde Mila Petković.

Ustaške jedinice, predvođene Јurom Francetićem, pokrenule su u proljeće 1942. godine ofanzivu u namjeri da protjeraju i pobiju srpsko stanovništvo iz istočnog dijela BiH.

Hroničari su zapisali da je jednog od tih dana ratne 1942. godine, ne želeći da dopadnu u ruke ustaša, sa stijena u Drinu zajednički skočilo čak 320 devojaka, a ustaše su najveći i najmasovniji pokolj nad Srbima u Starom Brodu počinile na pravoslavni praznik Mladence - 22. marta 1942. godine.

Srpski civili su bili uglavnom pripadnici zbjegova sa područja mjesta Rogatica, Višegrad, Han Pijesak, Kladanj, Sokolac, Olovo, Pale i Sarajevo.

Spomen-kapela u Starom Brodu, posvećena srpskim žrtvama stradalim u proljeće 1942. godine, izgrađena je uz blagoslov blaženopočivšeg mitropolita dabrobosanskog Nikolaja.

Spomen-muzej starobrodskim žrtvama 2019. godine osveštao je Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom sa sveštenstvom.

Foto: RTRS

U Spomen-muzeju u Starom Brodu postavljeno je 27 skluptura sa 39 likova, koje simbolizuju zbijeg i ulazak srpskih majki sa djecom u naručju u nabujalu Drinu. Rad je arhitekte Novice Motike iz Zvornika, a izgradnju su finansirali Miodrag Davidović Daka i Spasoje Albijanić.