latinica  ћирилица
19/04/2011 |  09:03 | Autor: Glas Srpske

DUBROVNIK PRISVOЈIO STANOVE 1500 SRBA

Oko 1.500 Srba koji su 1991. godine iz Dubrovnika izbjegli u istočnu Hercegovinu ni poslije 20 godina nemaju pravo na vraćanje stana.
Predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Republike Hrvatske za regiju Hercegovina Petar Babić kaže da za Srbe kojima su oduzeti stanovi nema alternativnih zbrinjavanja ni neke druge slične opcije. - Јedino rješenje je vraćanje stanarskih prava ili adekvatna nadoknada. To bi bilo najljudskije i najrealnije. Mnogi su u Dubrovniku radili po 30 i 40 godina, a nemaju prava ni na šta - rekao je Babić i dodao da takav slučaj nije sa Hrvatima. - Hrvati koji su radili na području opštine Trebinje 1997. ili 1998. godine mogu da dođu do svog stana, da ga prodaju, zamijene ili iznajme. S druge strane, Srbi koji su pobjegli iz Hrvatske ne mogu ništa. Tako Hrvati u Dubrovniku stanuju u stanovima Srba, a ovi nemaju nikakva prava - ogorčen je Babić. Zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Saša Milošević kaže da se za probleme izbjeglih Srba sada ima više sluha, ali i dalje nedovoljno da bi i najbolnije pitanje, stanarska prava, dobilo povoljan epilog. - Vraćanje stanarskih prava u Hrvatskoj, nažalost, ne postoji uprkos svim zahtjevima srpske i međunarodne zajednice. Rekao bih da je pravna bitka za porast ovih prava izgubljena - rekao je Milošević. On je naglasio da za ljude koji ne mogu ili ne žele da se vrate treba tražiti pravedno obeštećenje. - A to bi trebalo da se postigne kroz sporazum država Hrvatske, BiH odnosno RS i Srbije. Srbi danas u Hrvatskoj žive u diskriminatorskom neslaganju akata, kako bi trebalo da bude, i prakse, kako jeste - istakao je Milošević. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća za Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju Milorad Vukanović kaže da je položaj Srba u ovom gradu zadovoljavajući, ali jedino ako se posmatra kroz uredbe u vezi sa pitanjima nacionalnih manjina. - U praksi nije takva situacija. Јoš uvijek nacionalizam nije u potpunosti potisnut iz vremena devedesetih. To sve pomalo pothranjuje mržnju, što je izuzetno opasno. Oko 40 odsto anketiranih maturanata iz Hrvatske je izjavilo da većinsko stanovništvo u ovoj zemlji, a to su naravno Hrvati, treba da ima veća prava nego ostali. To je etnički centralizam. Da ne govorimo o pitanjima zapošljavanja Srba. Јednostavno ih nema - kaže Vukanović. Srbima je jedino ostalo da se nadaju da će predstojeća donatorska konferencija donijeti dodatna poboljšanja u rješavanju njihovih prava. Popis Milošević je istakao da popisom u Hrvatskoj koji je u toku neće biti obuhvaćene osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište, a odsutne su duže od godine. - Ovo kao da je namijenjeno srpskim izbjeglicama, a neki smatraju da je to legalizacija etničkog čišćenja Srba. Sva naša prava i naš položaj u društvu zavise od broja, da li nas ima pet ili 15 odsto. Zato je izuzetno važno da što više naših sunarodnika izađe i slobodno se izjasni o svojoj pripadnosti - kaže Milošević.