SM usvojio informacijo o razvoju poljoprivrednog informacionog sistema
Poljoprivredni informacioni sistem u BiH je u početnoj fazi razvoja jer mu nedostaju ključni sistemi/podsistemi, posebno posmatrano iz ugla zahtjeva EU na putu pridruživanja BiH u evropsku zajednicu zemalja, saopšteno je iz Savjeta ministara.
Zaduženo je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa da, u saradnji sa nadležnim entitetskim i institucijama Brčko distrikta, nastavi sa aktivnostima na razvoju poljoprivrednog informacionog sistema.
Savjet ministara usvojio je i informaciju o preduzetim mjerama u oblasti politike poljoprivrednog zemljišta.
Ukupno zasijane površine u BiH u 2018. godini iznosile su 533.375 hektara i veće su za jedan odsto u odnosu na godinu ranije, dok ugari i neobrađene oranice čine oko 430.000 hektara, a rasadnici i ostalo na oranicama oko 3.000 hektara.
U strukturi zasijanih površina u proljećnoj sjetvi oko 60 odsto je zasijano žitima, 23 odsto krmnim biljem, 13 odsto povrćem, tri odsto industrijskim biljem, a na oko 17 odsto površine su jagode i maline, te na 0,2 odsto aromatično, začinsko i medicinsko bilje.
Tokom jesenje sjetve zasijano je 110.950 hektara, što je za 7.717 hektara ili sedam odsto manje nego u jesenjoj sjetvi prethodne godine.
U strukturi zasijanih površina oko 88 odsto čine žita, oko šest odsto krmno bilje, tri odsto industrijsko bilje i dva odsto povrće.
Poljoprivredno zemljište u BiH se kao javno dobro već duže ne koristi u skladu sa opštim društvenim interesom, a značajne površine obradivog zemljišta ostaju neobrađene i zapuštene, navedeno je u saopštenju.
Glavni izazovi sa kojima se BiH suočava u vezi sa oblašću poljoprivrednog zemljišta su nedostatak cjelovite legislative usklađene sa EU praksama i pravilima, a koja se vezuje za problematiku neregulisanosti tržišta poljoprivrednog zemljišta, fragmentacija parcela, upravljanje poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, minirana područja, erozije tla i slično.