X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
Zdravosfera
03/07/2020 |  09:35 ⇒ 11:27 | Izvor: SRNA

Kelečević: Živio sam za koridor i umrijeću sjećajući ga se

Bitka za koridor kroz Posavinu je najveća, najsloženija i najvažnija bitka za postojanje Republike Srpske i da nje nije bilo, teško da bi Srpska opstala, izjavio je Srni penzionisani general Boško Kelečević, tadašnji načelnik Štaba Prvog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske.
Boško Kelečević - Foto: SRNA
Boško KelečevićFoto: SRNA

- Živio sam za taj koridor i čini mi se da ću umrijeti sjećajući se svih tih borbi - rekao je Kelečević, dodajući da ga je obradovala vijest o snimanju filma o koridoru, jer je to dio istorije koji se nikad ne smije zaboraviti.

Na mjesto načelnika Štaba Prvog krajiškog korpusa Kelečević je postavljen 15. marta 1992. godine, a nedugo zatim pukovnik Vlado Živković iz Prnjavora izvještava komandu korpusa o situaciji na pravcu Brod, Derventa i Prnjavor, pa čak i na liniji od Modriče prema Doboju.

- Paravojska Hrvatske je prvih dana marta ušla u Bosanski Brod, da bi poslije 25 dana ušla u Sijekovac i ubila 51 civila. Nakon Živkovićevog izvještaja, formira se operativna grupa, na čijem sam bio čelu, koja je trebalo da sagleda situaciju i nakon čega je donesena odluka o proboju koridora - prisjeća se Kelečević.

General Kelečević, koji je stručni konsultant na igrano-dokumentarnom filmu o ovoj operaciji, ističe da je krajem maja i početkom juna 1992. godine donesena odluka o proboju koridora, jer su neprijateljske hrvatsko-muslimanske snage već zauzele dio Dervente, po drugi put zauzele Modriču, Odžak i izbile na liniju Kotorsko-Јohovac, svega desetak kilometara od Doboja.

- Već 26. maja pojedini prolazi od Brčkog prema Modriči bili su zatvoreni, da bi oko 20. juna bio prekinut koridor. Tada su počeli problemi sa dopremanjem kiseonika, zbog čega su umirala tek rođena djeca u banjalučkom porodilištu, prekinuta je dostava lijekova i municije, kao i veza sa Srbijom i glavnim Štabom Vojske Republike Srpske. Odsječena je Republika Srpska Krajina, Banjaluka, sve do Doboja - sjeća se general Kelečević.

On podsjeća da su dejstva počela 24. juna u 7.00 časova jakom artiljerijskom paljbom kojom je trebalo da se unište fortifikacijski objekti, nakon čega su oklopne snage počele da se probijaju, kako bi nakon njih došle pješadijske jedinice koje su osvajale bunker po bunker.

- Tadašnji komandant Prvog krajiškog korpusa general Momir Talić naredio je pukovniku Novici Simiću, koji je vodio glavnu taktičku grupu u proboju, da se koridor mora probiti do Vidovdana, pa makar bio `kozja staza`. Sjećam se kako je pukovnik Simić tada opisao taj prvi napad. Pričao je da se kosa dizala na glavi, da je bilo toliko bučno i da je grmjelo da se ništa drugo od artiljerijskih napada nije čulo - kaže Kelečević.

Prema njegovim riječima, ta "kozja staza" probijena je u mjestu Čardak kod Dervente, gdje su se sreli borci Prvog krajiškog i Istočnobosanskog korpusa.

Od prvog napada do oslobađanja Broda trebalo je 105 dana, tako da je operacija "koridor", na frontu koji je bio dug 1.160 kilometara, završena 7. oktobra.

- To je bila akcija koja se u vojnoj terminologiji zove proboj iz okruženja. Za proboj koridora bilo je angažovano od 45.000 do 50.000 vojnika. Za proboj iz okruženja treba imati tri puta više vojnika, dok je tada omjer bio 2:1, jer je neprijateljskih snaga bilo oko 25.000 - podsjetio je Kelečević.

Donesena je odluka da se na proboj ide težim, ali kraćim pravcem, desnom stranom Bosne preko Trebave, Dugih Njiva, Modriče, Skugrića i Tolise, čime se postiže i veći stepen iznenađenja kod protivnika.

- Za proboj su formirane četiri taktičke grupe, od kojih je na glavnom pravcu bila grupa jedan pod komandom tadašnjeg pukovnika Novice Simića - podsjeća Kelečević.

On je dodao da je ova velika pobjeda odnesena jer je srpska vojska imala veći motiv i bila je bolje vođena.

- Imali smo 413 poginulih i 1.950 ranjenih boraca, dok na suprotnoj strani računaju oko 2.000 mrtvih i 6.000 ranjenih - naveo je Kelečević.

On ističe da je operacija "koridor" najsloženija bitka u odbrambeno-otadžbinskom ratu po broju učesnika i širini fronta.

- O njenom značaju je suvišno govoriti. U tom trenutku neprijateljske snage su bile na desetak kilometara od Doboja, da su uspjele još deset ili 15 kilometara dalje i da su se preko Ozrena i Vozuće spojili sa Kladovom i Olovom, to bi bilo presijecanje Republike Srpske - naglasio je Kelečević.

On je dodao da od filma očekuje da se čuje riječ borca, te da je njegova najveća snaga baš to da o hronologiji operacije svjedoče borci koji su u njoj učestvovali.

Film pod radnim naslovom "Koridor 92" snima se u koprodukciji Radio-televizije Srbije, Vojno-filmskog centra "Zastava film", odnosno Ministarstva odbrane Srbije i Radio-televizije Republike Srpske, uz tehničku podršku Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

Film o briljantnoj akciji Vojske Republike Srpske, koji režira novinarka Slađana Zarić, biće potpuno istinita priča, bez ikakvih političkih primjesa i prikazaće vojničku borbu kojom su spojeni istok i zapad Srpske.

Prva klapa filma o proboju koridora snimljena je 24. juna u Sremskoj Mitrovici, a snimanje će trajati do 19. jula na različitim lokacijama, između ostalog, u napuštenoj kasarni u Rumi, vojnom poligonu u Sremskoj Mitrovici, vojnom poligonu Pasuljanske livade i napuštenom selu Laudanovac kraj Vršca.