latinica  ћирилица
06/07/2020 |  19:17 ⇒ 19:39 | Autor: RTRS

Putinov bliski saradnik: Neprijatelju ne prodajemo oružje

Vojno-tehnička saradnja Rusije i Srbije posljednjih godina sve je intenzivnija i tim povodom Glas javnosti je na tu temu razgovarao sa Dmitrijem Evgenjevičem Šugajevim, direktorom Federalne službe Rusije za vojno tehnička pitanja.
Dmitrije Evgenjevič Šugajev (foto: Glas javnosti) -
Dmitrije Evgenjevič Šugajev (foto: Glas javnosti)

Gospodine Šugajev, 24. juna u Moskvi je održana Parade pobjede u kojoj je učestvovao impresivan broj inostranih gostiju, uključujući i poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Šta jedan takav poziv znači za Srbiju, i u vojnom, i u geopolitičkom smislu?

- Apsolutno smo uvjereni da je Dan pobjede međunarodni praznik. Stoga je činjenica da je među gostima bilo mnogo stranih gostiju, uprkos trenutnim teškim uslovima u vezi sa pandemijom virusa korona.

Prisustvo šefova država i šefova ministarstava odbrane naših partnera na Paradi pobjede pokazatelj su njihove solidarnosti i želje da ovaj svečani trenutak podijele sa ljudima koji su dali najznačajniji doprinos pobjedi nad fašizmom.

Ne bih gledao u ovome na politički ili geopolitički kontekst. Ali mnogo nas raduje što je srpska delegacija koju predvodi predsjednik Aleksandar Vučić bila prisutna ovdje u Moskvi ovog značajnog dana.

Što se tiče vojno-tehničke saradnje između Rusije i Srbije, ona se razvija u formatu strateškog partnerstva koji su najavili lideri naših zemalja. U posljednjih nekoliko godina dostigao je kvalitativno novi nivo: u 2014. godini potpisan je međuvladin sporazum o vojno-tehničkoj saradnji.

Redovno se sastajemo na sastancima Međuvladine komisije, posljednji put 2019. u Kazanju. Projekti se sprovode u oblasti isporuke oružja i vojne opreme, kao i rezervnih dijelova i komponenti za njih. Pored toga, u toku su radovi na popravljanju i modernizaciji prethodno isporučene opreme.

Dmitrij Evgenjevič, Rusija je pomogla Srbiji da poboljša vojnu avijaciju. Pored aviona i helikoptera, dobijenih u posljednjih nekoliko godina, Srbija je dobila i sistem protivvazdušne odbrane "Pancir". Da li Rusija u budućnosti planira da pomogne Srbiji kao svom savezniku u modernizaciji nacionalnog sistema protivvazdušne odbrane?

- Saradnja između naših zemalja ostvaruje se u više oblasti. Međutim, u pravu ste, u oblasti vazduhoplovstva i tehnologije protivvazdušne odbrane u posljednjih nekoliko godina ona je bila najzastupljenija. Republika Srbija posjeduje avione MiG-29, od kojih je šest isporučeno iz Ministarstva odbrane Rusije, helikoptersku opremu Mi i ruske sisteme protivvazdušne odbrane.

Među zaključenim ugovorima mogu se primjetiti isporuke prošle godine helikoptera Mi-17V-5, čija je prva serija isporučena u Srbiju još 2016. godine. U junu 2018. godine potpisan je ugovor o isporuci helikoptera Mi-35M, a oprema je isporučena krajem 2019. godine.

Kao što ste s pravom napomenuli, raketni sistem protivvazdušne odbrane Pancir-C1 isporučen je početkom 2020. godine. Pored same isporuke, 2019. godine, održana je obuka specijalista za operativne i borbene upotrebe i helikoptera Pancir i Mi. To je neophodno kako bi vaše trupe počele da rade sa ruskom opremom odmah nakon isporuke u Srbiju.

Srbija je zainteresovana i za nabavku drugih sistema protivvazdušne odbrane. Spremni smo da vam pomognemo u vezi s tim, kao našem dugogodišnjem savezniku i pouzdanim partneru.

Štaviše, ruski proizvođači i specijalni izvoznik Rosoboroneksport danas nude ne samo širok spektar prvoklasnih sistema protivvazdušne odbrane različitog raspona, već i sveobuhvatna rješenja za stvaranje jedinstvenog visoko pouzdanog kruga protivvazdušne odbrane.

Otvoreni smo za bilo kakav dogovor, ali o konkretnim rezultatima je još rano govoriti.

Ovako radi "Pancir"

Očigledno je da je kupovina protivavionskog raketno-topovskog sistema "Pancir" od strane Srbije ogroman uspjeh. Rusija aktivno promoviše ovaj sistem. Molim Vas, ukratko objasnite koje su realne mogućnosti ovog kompleksa?

- Sistem "Pancir" je sistem protivvazdušne odbrane kratkog dometa. Upravljanje vrše dva operatera. Vazdušna odbrana vrši se vođenim raketama i automatskim puškama.

Kompleks je dizajniran da zaštiti male objekte od vazdušnih napada (posadom i bespilotno). Kompleks je takođe sposoban za borbu protiv lako oklopnih ciljeva na zemlji. Njegove karakteristike su mogućnost neprekidnog presretanja predmeta na ekstremno maloj visini i vrlo kratko vrijeme reakcije, koje ne prelazi četiri do šest sekundi.

Razgovarali smo o isporukama, ali, da li postoji takav model vojno-tehničke saradnje kao proizvodna saradnja? Da li su u bliskoj budućnosti mogući zajednički projekti ruskog vojno-industrijskog kompleksa i vojne industrije Srbije? Postoji li mogućnost zajedničkog razvoja tržišta zemalja trećeg svijeta?

- Što se tiče tehnološke saradnje, ovo je jedno od najtežih pitanja na našem polju aktivnosti. Pored određenog, visokog stepena razvoja bilateralnih odnosa, moramo uzeti u obzir i tehnološke mogućnosti lokalnih proizvođača.

Morate shvatiti da je proizvodnja opreme prioritet, koje količine treba postići. Bez toga tehnološka saradnja ne bi bila profitabilna. Rekao bih da je potrebna sveobuhvatna analiza perspektive proizvodnje. U suprotnom, može se pokazati da je značajno skuplje od direktne isporuke iste opreme iz Rusije.

U principu, spremni smo da razvijamo bilo koje oblasti saradnje sa Republikom Srbijom, ali to bi se trebalo desiti pod obostrano korisnim uslovima. Uzgred, imamo uspješan primer industrijske saradnje za popravku opreme. Mislim na našu saradnju sa preduzećem "Moma Stanojlović".

Kako se razvija saradnja sa preduzećem "Moma Stanojlović"? Da li će postati regionalni centar za popravku helikoptera?

- Pitanje organizacije regionalnog servisnog centra na osnovu fabrike "Moma Stanojlović" na dnevnom redu je od 2016. godine. Tokom tog vremena razgovarano je o raznim opcijama za realizaciju ovog projekta.

Kao pozitivan prvi korak mogu spomenuti činjenicu da je prošle godine na osnovu ovog preduzeća uspješno izvedena popravka helikoptera tipa Mi za Sjevernu Makedoniju. Spremni smo da nastavimo da radimo prema razvijenoj šemi i ubuduće, ako se krug kupaca iz zemalja regiona širi, Srbija će možda postati regionalni centar za popravku helikoptera i drugih letjelica.

Original protiv falsifikata

Kada je u pitanju popravka vojne opreme, ne možemo ne spomenuti postojanje falsifikovanih proizvoda, a često i upotrebu neoriginalnih dijelova u popravci, što dovodi do tragičnih posljedica. Kako se nosite sa problemom faslifikovanih proizvoda na tržištu odbrane?

- Upotreba originalnih rezervnih dijelova u popravci oružja je najefikasnija i najsigurnija opcija za njihov dalji rad. Nažalost, postoji mnogo primjera instaliranja neoriginalnih rezervnih deijlova, što dovodi do tužnih, pa čak i tragičnih posljedica.

Na teritoriji bivših sovjetskih republika, kao i zemalja Varšavskog pakta, osnovan je značajan broj preduzeća koja su vršila proizvodnju i popravku vojne opreme tog vremena. Ova preduzeća i dalje samostalno obavljaju svoje aktivnosti, često bez koordinacije sa nama. Tako su, na primjer, u Slovačkoj, Češkoj i Bugarskoj sačuvani kapaciteti za popravku i modernizaciju letjelica sovjetske proizvodnje.

A ako smo uspjeli da riješimo to pitanje sa Češkom i Bugarskom potpisivanjem relevantnih međuvladinih sporazuma, na primjer, o helikopterima, sa Slovačkom to pitanje ostaje neriješeno. Naravno, i dalje se borimo sa ovim problemom.

S druge strane, shvatamo da brzina i kvalitet usluga nakon prodaje pružaju izvjesnu garanciju da naši partneri neće početi tražiti falsifikovane rezervne dijelove za našu opremu. Zbog toga, mi neprekidno poboljšavamo sistem usluga.

Јedan od najproduktivnijih metoda je zaključivanje dugoročnih sporazuma za svoje pretplatne usluge. Uzgred, sa srpske strane, cjelokupno održavanje i modernizacija ruske opreme vrši se strogo pod kontrolom originalnog programera i proizvođača, uključujući modernizaciju lovaca MiG-29.

Gospodine Šugajev, u vreme SSSR-a mnoga ekonomska pitanja između naših zemalja rješavana su prinicpom razmjene. Može li, po Vašem mišljenju, takvo iskustvo biti korisno u oblasti vojno-tehničke saradnje danas?

- U vrijeme SSSR-a se praktikovao takav vid saradnje. Međutim, savremena stvarnost diktira različite uslove. Globalno tržište oružja je isto tržište koje postoji po ekonomskim zakonima, ali trgovina i dalje uključuje prodaju robe, a ne razmejnu. Međutim, ne može se poreći da SAD i neke druge zemlje nastavljaju da praktikuju antiruske sankcije kao instrument pritiska na naše partnere, upotreba bartera ponovo postaje održiva alternativa.

Ipak, u doglednoj budućnosti ne mislim da žemo aktivno "kopirati" ovu opciju i ona će najvjerovatnije biti izuzetak.

Na drugom mjestu, za sada

U jednom od svojih TV intervjua rekli ste da je prednost ruske opreme i oružja u odnosu cijene i kvaliteta. Da li vam je danas teško ubijediti nove kupce za nabavku ruskih vojnih proizvoda?

- U posljednjih nekoliko godina suočili smo se sa neviđenim pokušajima Sjedinjenih Država i njihovih saveznika da izoluju našu zemlju u međunarodnoj areni. Uvode se sve više i više restriktivnih mjera - sve je to već odavno prešlo granice konkurencije.

Sve ovo danas izaziva alergiju među sve većim brojem partnera koji ne žele da žrtvuju interese svoje nacionalne bezbjednosti u ime tuđe koristi. Stoga, mnogi i dalje biraju rusku tehnologiju.

Isporuke S-400 u Tursku prošle godine, potpisivanje i sprovođenje ugovora o snabdijevanju sistemima protivvazdušne odbrane i vojnih brodova u Indiju, sporazumi ukupne vrijednosti preko milijardu dolara sa afričkim zemljama postignuti na prvom forumu Rusija-Afrika u Sočiju - sve su to samo neke činjenice koje potvrđuju moje riječi o neprihvatljivosti pritiska na suverene države u pitanjima osiguranja nacionalne bezbjednosti.

Nudimo opremu visokih potvrđenih karakteristika i otvoreni smo za diskusiju o različitim modelima saradnje. Rusija ne postavlja "političke" uslove u primjeni vojno-tehničke saradnje, ne nameće svoje političke vrijednosti partnerima.

Štaviše, mi postupamo strogo u okviru zakona i naših međunarodnih obaveza. U tom smislu smo "udoban" i pouzdan partner.

Operatori naših proizvoda prvenstveno primjećuju njegovu visoku pouzdanost i "održivost" u bilo kakvim klimatskim uslovima. Pa i što je najvažnije - efikasnost naše vojne opreme potvrđena je uspješnom upotrebom u stvarnim borbenim uslovima.

Pored toga, pomno pratimo razvoj globalnog tržišta oružja i pojavu novih pravaca na njemu. To se posebno odnosi na borbenu i pomoćnu robotiku, ne-smrtonosno oružje, bespilotne letjelice i modernu opremu za elektronsko ratovanje.

Ruski proizvođači spremni su potencijalnim kupcima ponuditi sisteme protivvazdušne odbrane, kao što su S-300 i S-400, i savremene letjelice i helikoptere. Pripremamo za prodaju lagani lovac MiG-35, promovisan je najmoderniji tenk T-14 Armata. Јednom rječju, imamo šta da ponudimo.

I, naravno, kao i u svim tržišnim odnosima, odnos cijene i kvaliteta je važan, imamo jedan od najboljih pokazatelja. Sve u svemu, navedeni faktori doprinose velikoj potražnji za našom opremom. Za neke uzorke, poput istih za "Pancir" , tradicionalno imamo liniju od više desetina kupaca.

Analitičari procjenjuju svjetsko tržište oružja na oko 100 milijardi dolara. Koliki je udio Rusije u ovom obimu? Kako će se to mijenjati u budućnosti?

- Prije svega, vojno-tehnička saradnja je specifičan oblik međunarodne aktivnosti putem koje pomažemo našim saveznicima da ojačaju njihovu sigurnost i zaštite njihov suverenitet. Neprijateljima oružje ne prodajemo.

Danas razvijamo odnose sa više od 100 zemalja. U proteklih nekoliko godina, naša država je bila jedan od vodećih svjetskih izvoznika oružja. Nije tajna da Rusija samouvjereno zadržava drugo mjesto među vodećim dobavljačima oružja, sa godišnjim obimom od oko 15 milijardi američkih dolara.

U 2019. godini, uprkos protivljenju konkurenata, ruska vojno-tehnička saradnja ponovo je potvrdila svoju efikasnost. Mi ne samo da smo u potpunosti realizovali svoje planove, već smo i premašili planirani pokazatelj snabdijevanja.

Portfelj porudžbina za rusku vojnu opremu početkom ove godine ostaje na rasponu od 53-55 milijardi dolara. Naravno, širenje infekcije virusom korona u svijetu, nažalost, prilagođava vremenske rokove za sprovođenje postojećih i perspektivnih projekata.

U datim okolnostima, većina vlada je primorana da preduzme restriktivne mjere. Naša oblast aktivnosti u potpunosti je orijentisana na međunarodnu saradnju. Teško je zamisliti bez razmjene delegacija i učešća na međunarodnim događajima i izložbama.

Ipak, s obzirom na potražnju za ruskim vojnim proizvodima, nadam se da ćemo uspjeti da zadržimo količinu izvoza. Ovo će zahtjevati prilagođavanje oblika i metoda rada, godina nije laka, ali siguran sam da je otpornost na stres sistema vojno-tehničke saradnje, kao koherentan i efikasan mehanizam, prilično visoka.

Siguran sam da će se naša vojno-tehnička saradnja sa Srbijom razvijati i progresivno i sistematski. Uvjeren sam da će me kolege iz naše drage Srbije podržati.

Izvor: Glas javnosti