X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
Zdravosfera
08/07/2020 |  13:06 ⇒ 13:12 | Izvor: banjaluka.net

Verhaz: Virus opasan i za mlade; Tok bolesti može se iskomplikovati

Nakon privremenog poboljšanja epidemiološka situacije u Republiki Srpskoj i primjetnog pada broja inficiranih, sa relaksiranjem mjera i opuštanjem građana uslijedio je nagli porast novooboljelih.
Antonija Verhaz - Foto: RTRS
Antonija VerhazFoto: RTRS

Da razloga za brigu još uvijek ima, iako je među novim slučajevima najveći broj lica mlađe životne dobi, potvrdila je i načelnica Klinike za infektivne bolesti Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske, prof. dr Antonija Verhaz.

- I kod korone, kao i kod gripa, pretpostavlja se da će lica mlađe životne dobi imate lakše kliničke slike, ali ne smijemo dopustiti da nas ta pretpostavka zavara. Klinička slika ove infektivne bolesti i kod lica mlađe životne dobi može da se razvije u tešku formu bolesti, kada liječenje zahtjeva podršku respiratora i smještanje pacijenta na intenzivnu njegu - rekla je dr Verhaz.

U intervju za banjaluka.net, prof. Verhaz je govorila o mogućim uzrocima povećanog broja novooboljelih, terapiji koja se koristi u liječenju KOVID-19, kao i predviđanjima daljeg toka pandemije.

Nakon privremenog pada broja zaraženih uslijedio je nagli rast novooboljelih. Pojedina mišljenja čak ukazuju da je riječ o mogućem novom talasu. Šta Vi vidite kao glavni uzrok ovakve pojave?

Ne možemo reći da se radi o drugom talasu, jer prvi talas još uvijek nije prošao. Što se tiče ovog prvog talasa, mi možemo reći da je on prošao tek kada jedno određeno vrijeme ne budemo imali novozaraženih osoba i kada nam KOVID odjeljenje bude bez pacijenata. Smatrajući da će doći do pada zaraženih, početkom juna došlo je do relaksiranja mjera, a samim tim i opuštanja građana. Sve to doprinijelo je da imamo značajan porast broja inficiranih na dnevnom nivou. Naravno da mi, stručnjaci iz ove oblasti želimo da znamo razloge ovakvog porasta. Ono što pretpostavljamo jeste da je došlo do opuštanja stanovništva u smislu da smo tokom maja, aprila i polovine marta bili prijemčljiviji na preporuke Institita za javno zdravstvo i epidemiologa, da smo držali fizičku distancu, nosili zaštitne maske, rukavice i da nije bilo okupljanja. Međutim, u posljednjem periodu zaista smo svjedoci da dolazi do masovnih okupljanja građana, čak možda i većeg broja, preko 50 ljudi na jednom mjestu i da često u okruženju možemo vidjeti ljude koji ne nose maske. Popuštanje mjera i odbacivanje maski sigurno je u konačnici rezultiralo većim brojem inficiranih, a naravno sa tim i oboljelih u Univerzitetskom kliničkom centru i ostalim našim bolnicama u Republici Srpskoj.

Virus korona je na prostoru Republike Srpske prisutan skoro pola godine. Ukoliko uporedimo ponašanje virusa u organizmu na početku epidemije sa trenutnim manifestacijama kod zaraženih, šta možemo primjetiti?

Dosta se u javnosti i medicinskoj i opštoj, sada i po društvenim mrežama može pročitati i čuti da je virus mutirao, da je izgubio neke svoje karakteristike ili dobio nove, a samim tim i da se promijenila klinička slika pacijenata. Klinička slika se nije promijenila, simptomi su i dalje povišena tjelesna temperatura, gubitak čula okusa i mirisa, što kineski ljekari nisu napominjali kao simptom, a kod nas je veoma čest. Prvi put se spominje u Italiji, gdje smo imali drastičan skok broja inficiranih i veoma nepovoljnu epidemiološku situaciju. Zatim, simptomi su bol u mišićima, grebanje u grlu i gušobolja, glavobolja i kratak dah, proliv. Lica mlađe životne dobi se sada mnogo više sastaju, imaju partije, žurke i naravno da na tim skupovima dolazi do kontakata, opada pažnje i dolazi do širenja virusa, zbog čega imamo veći broj oboljelih, naročito iz ove kategorije društva. Iako ne možemo reći da je to značajno, među zaraženim imamo manji broj osoba starije životne dobi. I kod korone, kao i kod gripa, pretpostavlja se da će lica mlađe životne dobi imate lakše kliničke slike, ali ne smijemo dopustiti da nas pretpostavka zavara. Klinička slika ove infektivne bolesti, kao i svih ostalih se može posmatrati kroz gradaciju od asimptomatskih slučajeva, to su osobe koje nemaju nikakvih simptoma, zatim blage kliničke forme, srednje teške kliničke forme do osoba sa teškim i ozbiljnim komplikacijama koje zahtjevaju podršku respiratora i boravak u jedinici intenzivnog liječenja. Mi nemamo parametre ili kriterijume koji bi unaprijed ukazali da će neka osoba imati lakšu ili težu kliničku formu bolesti, a tok bolesti može da se iskomplikuje i kod mlađih ljudi, što smo imali priliku i vidjeti. Ta misao, koja provejava zadnjih dana da je sada lakša klinička slika ne smije zavarati, zato što mi jednostavno ne znamo kod koga će bolest imati teži, a kod koga lakši klinički tok i svakako ne smijemo rizikovati.

Mnogi strahuju da bi zdravstveni sistem mogao doživjeti kolaps ukoliko bi se virus korona proširio i na značajan broj medicinskih radnika. Kako izgleda rad u Klinici za infektivne bolesti u periodu pandemije virusa korona? Koliko se pacijenata trenutno liječi i da li imamo životno ugrožene pacijente?

U ovom trenutku na Klinici za infektivne bolesti preko 40 pacijenata je na liječenju. Ti pacijenti su zbrinuti prema Protokolu za liječenje oboljelih od novog korona virusa Republike Srpske, koje smo uskladili sa protokolima svjetskih autoriteta, prije svega kineskih ljekara koji imaju najveće iskustvo, italijanskih, ali i ostalih. Pacijente liječimo po savremenim protokolima, ali treba naglasiti da specifičnog lijeka za KOVID-19 nema. Takođe, pacijente liječimo sa simptomatskom terapijom, dajemo im vitamine, sa suportivnom terapijom, kod nekog ta terapija daje učinak, međutim ima i pacijenata koji na sve naše terapijske napore ostaju bez kliničkog odgovora. Rad na Klinici za infektivne bolesti koja je pretvorena u KOVID bolnicu je izuzetno težak jer imamo veliki priliv pacijenata, ne samo u ovom trenutku, nego od početka marta ove godine i tokom aprila i maja smo imali veliki broj pacijenata koji je pregledan i koji se liječio u klinici. Situacija je zbog naglog rasta broja novoinficiranih i dalje zabrinjavajuća. S druge strane, kraj pandemije se ne naslućuje, ne samo kod nas, nego i regionu i svijetu, gdje se bilježi porast broja oboljelih. Pored toga, mi radimo u zaštitnoj opremi, koja je vrlo komplikovana za obući, postoji precedura oblačenja i svlačenja zaštitnih odijela i opreme. To su nepropusna odijela, izuzetno je toplo u njima raditi. Mi većinu posla sa pacijentima, što se tiče ljekarskih vizita završimo već u ranim jutarnjim satima, međutim sestre se po cijeli dan smjenjuju na odjelu, jer je potrebno njegovati pacijente, i uključivati terapiju. Nemoguće je da budete više sati u tom odjelu i rad u njima je izuzetno naporan. To je nešto što bi kod ljudi trebalo da probudi solidarnost i da ih motiviše da se pridržavaju propisanih epidemioloških mjera, kako bi se ta epidemija svela na što manji broj novoinficiranih na dnevnom nivou. U ovom trenutku ne možemo govoriti o kolapsu zdravstvenog sistema, ali o umoru i zamoru zdravstvenih radnika svakako, jer četiri mjeseca su zaista bila vrlo aktivna i dinamična.

Koliko često dolazi do teže kliničke slike kod pacijenata mlađe životne dobi?

Oni rijeđe imaju upale pluća, ali jednostavno nemamo precizno definisani parameter na osnovu kojeg možemo zaključiti kod koga će se razviti teža klinička slika. Većina naših pacijenata ima upalu pluća. To su virusne upale pluća, koje su kod nekih iskomplikovane bakterijskim upalama, ali postoje naravno i druge komplikacije koje se mogu javiti u toku ove bolesti, a najgora je razvitak respiratorne insuficijencije i odlazak pacijenata na intenzivnu njegu, gdje mora imati podršku respiratora.

Nošenje maski takođe je nešto što zbunjuje građane. Dok pojedini stručnjaci tvrde da nas zaštitne maske neće sačuvati, drugi pak smatraju da je u tome ključ očuvanja zdravlja. Prema mišljenju struke, koliko nas maske mogu sačuvati i da li možda građani griješe kada izbjegavaju da ih nose?

Značaj maske je ogroman. U prilog tome govori i činjenica da iz KOVID bolnice nemamo oboljelih među osobljem koje tu danonoćno radi. Mi tokom cijelog radnog vremena nosimo masku, a u žarištu smo infekcije i svaki dan po 12 sati radimo sa pacijentima, to su dovoljni argumenti da se kaže da je nošenja maski zaista značajno.

Svjetski mediji su na osnovu dostupnih istraživanja pisali da je zabilježeno preko 100 mutacija virusa korona. Šta to konkretno znači za potencijalno zaražene, ali i one koji su se oporavili od KOVID-19? Postoji li mogućnost da virus mutacijom oslabi ili se mutacije odnose na još agresivniju pojavu ove zaraze?

Što se tiče mutacija, mi baš i nemamo relevantne dokaze da je on mutirao. Neki virusi pokazuju veću ili manju sklonost mutacijama, ali za same mutacije treba vrijeme. Ovo je ipak neko kratko vrijeme da bi on na neki način izvršio neku drastičnu mutaciju. Sigurno je da virus nije oslabio što se može vidjeti i po brojkama koji nama svaki dan pristižu, a ogledaju se u broju novoinficiranih, broju hospitalizovanih i broj umrlih. Mi i dalje imamo na dnevnom nivou izvjestan broj novoinficiranih, hospitalizovanih, a broj umrlih koji najviše zabrinjava javnost u cijelom svijetu iz dana u dan raste, tako da ne možemo govoriti o slabljenju virusa.

U mnogim zemljama je otpočeo proces testiranja na prisustvo antitijela u organizmu. Da li je ovakva aktivnost predviđena i u Republici Srpskoj i da li postoje nova saznanja o vrsti i mogućnostima sticanja imuniteta kod lica koja su preboljela virus?

S obzirom da za ovu bolest znamo od decembra 2019. godine, mnogo je nepoznanica, u ovom trenutku ono što nas najviše interesuje jeste da li će antitijela koja se stvaraju nakon infekcije biti zaštitna i da li će, i koliko dugo štiti organizam od ponovne infekcije. Mi ne možemo dati relevantne podatke, jer su za to potrebna ispitavanja, i medicinska i nemedicinska javnost će morati malo da pričeka na ovaj odgovor. Inače serološke reakcije i ispitivanje zaštitinih antitijela će se raditi u Republici Srpskoj, u saradnji Medicinskih fakulteta u Banjaluci i Foči sa Institutom za javno zdravstvo. Mi zaista u ovom trenutku ne možemo reći kakav će tip tog imuniteta biti, dugotrajan, kratkotrajan ili sezonski. Na to tek treba da dobijemo odgovore, ali nadamo se da će ta antitijela da budu zaštitna.

Određene evropske zemlje počele su sa testiranjem vakcine protiv virusa korona na dobrovoljcima. Iako za sada nema neželjenih efekata, građani su i dalje skeptični po tom pitanju. Kakvo je Vaše mišljenje o dopinosu vakcine u prevenciji virusa korona i koji su to lijekovi, kortikosteroidi koji su trenutno dostupni u UKC-u i koji se koriste u liječenju pacijenata kod kojih se utvrdi infekcija?

Što se tiče liječenja, mi po Protokolu imamo Hidroksiklorokin, imamo simptomatsku i suportivnu terapiju. Većinu lijekova koji su propisani protokolom imamo, a Protokol je javan i dostupan svima, na sajtu Medicinskog fakulteta. Naši autoriteti su se potrudili da se nabave ti lijekovi. Vakcina definitivno jeste najefikasniji način da spiječimo neku infektivnu bolest, mi svi gledamo širom otvorenih očiju čekajući tu vakciju, jer znamo da ona donosi veliki boljitak, a to je prije svega da možemo vakcinisati populaciju i držati širenje infekcije pod kontrolom. Međutim, teško je govoriti kada će vakcina doći. Sve farmaceutske kuće su u fazi ispitivanja, ali potrebno određeno vrijeme da vakcina prođe sve veoma stroge zahtjeve Evropske agencije za lijekove i medicinska sredstva. Potreban je period testiranja da se dokaže efikasnost ali i sigurnost vakcine. Paralelno se gleda i da vakcina pored efikasnosti i pomoći pacijentima ne bude i štetna po primatelja.

Kakve su Vaše prognoze kada je u pitanju dalji tok pandemije i šta savjetujete građanima?

Što se tiče pandemije, mi ćemo tokom cijele godine vjerovatno imati posla sa Kovid19. Tok pandemije i to se mora jasno naglasiti, mnogo zavisi od opšte populacije, pridržavanja propisanih epidemioloških mjera i odgovornog društvenog ponašanja. U momentu kada nemamo specifičnog lijeka niti vakcine, ovo je najbolji način kontrolisanja epidemije. Preporuka je da se drži fizička distanca, ako pripremate skupove bolje to odgoditi za neka bolje vremena, nego sakupljati puno osoba na jednom mjestu. Takođe, nošenje maski je jako bitno, ja bih preporučila i u otvorenom i zatvorenom prostoru, zašto što posljednjih nekoliko dana imamo veliki broj oboljelih. Pored toga, obavezno prati ruke, prozračavati prostorije i pridržavati se svih mjera koje epidemiolozi preporučuju. Ako bismo imali saradnju stanovništa i poštovanje epidemioloških mjera, mi bismo zasigurno došli do stabilnije epidemiološke situacije što je želja svih nas.