X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
Zdravosfera
08/07/2020 |  15:19 ⇒ 16:58 | Izvor: RTRS

Izbori u Sjevernoj Makedoniji - novi početak ili nova propuštena prilika?

Predsjednik Demokratske Partije Srba u Sjevernoj Makedoniji i dugogodišnji srpski predstavnik u Sobranju Ivan Stoilković je za portal srbi.mk govorio o predstojećim izborima u Sjevernoj Makedoniji.
Ivan Stoilković - Foto: RTRS
Ivan StoilkovićFoto: RTRS

Njegov tekst prenosimo u cjelosti:

Politika i ljudi koji aktivno participiraju u njoj prečesto su skloni dramatizaciji i predimenzioniranju procesa ili događaja kojima idu u susret.

Najčešće se to radi kako bi se pojačao značaj odluka koje moraju da se donesu i mobilisale pristalice, kao podrška za takav čin.

Ipak, nekada okolnosti učine, da se i pored svih naslaga medijskih spinova, svakojakih preterivanja i dezinformacija, neminovno osjeti značaj koje će naše opredjeljenje imati na sudbinu i budućnost nas i naših najbližih. 

Nije pretenciozno reći da su pretstojeći vanredni parlamentarni izbori, upravo jedan takav trenutak, i to ne samo za pripadnike srpskog naroda nego i za sve građane Sjeverne Makedonije. Argumenata kojima se može braniti, ali i ojačati jedan ovakav stav ima na pretek.

Da krenemo ispočetka. Srpski narod, i ovaj koji živi ovde i vaskoliki, je iskreni prijatelj građana Sjeverne Makedonije i to smo mnogo puta dokazali tokom proteklih 30 godina. 

Srbija je, naime, jedini susjed Republike Sjeverne Makedonije koja u tom razdoblju prema njoj nije nikada isticao političke aspiracije, a kamoli pomagao nekakve unutrašnje sukobe ili "podsticala krize" u njoj. I na to sam ponosan, i kao Srbin, i kao patriotski nastrojen građanin Sjeverne Makedonije, pripadnik svoje nacije na jednoj, i svoje države, Sjeverne Makedonije na drugoj strani.

Ta "dvostrukost" mi nikada nije smetala, naprotiv. Učio sam se jedinstvu u razlikama, onom što se može iskusiti u prevazilaženju ovakve, tragično nasleđene raspetosti. 

Lako je pokvariti,  a teško izgraditi i održati skladne odnose na ovom mjestu i u ovakvim vremenima, posebno tokom prethodnih, više nego burnih decenija doslovno usijanih balkanskih problema koji na žalost još uvijek sa sobom nose tu podmuklu podrivačku moć i mržnju.

A predstojeći parlamentarni izbori upravo su jedan takav trenutak mogućnosti premošćavanja svih tih naših razlika u zajedničku korist. Јednako za sve građane i nacionalne zajednice koji žive u našoj državi. 

Sada se nalazimo u novoj tačci posmatranja, na aktuelnom vidikovcu jedne u svakom smislu otvorene i sasvim neizvesne situacije. Na prelazu iz druge u treću deceniju 21. vijeka, naša država Sjeverna Makedonija se nalazi u nimalo zavidnom položaju po svim parametrima kojima se uobičajeno mjeri kvalitet života u savremenom svijetu. 

Imamo, nažalost, najveći postotak stanovništva koji živi u siromaštvu u čitavoj jugoistočnoj Evropi, više od 1/3 ukupne populacije.  A najveći strukturni problem naše ekonomije je dugoročna nezaposlenost, prije svega kod mladih, koja u Sjevernoj Makedoniji prelazi preko 50 odsto, i kod žena preko 40 odsto. 

To sve ima za posljedicu da preko 25% stanovništva Sjeverne Makedonije (od posljednjeg popisa iz 2002. godine), a prema podacima Svjetske Banke i MMF-a, odlazi odavde u inostranstvo, najčešće trajno. 

Spoljni dug zemlje iznosi gotovo 70 odsto BDP-a, dok većina građana, ne bez razloga, smatra da su korupcija i "klijentelizam" (netransparentna političko-medijska "razmjena" između nevidljivih patrona i njihovih štićenika u javnosti)  najveći socijalni problemi ovog društva. 

Uz to, treba konstatovati i dramatičan proces depopulacije, a samim tim i ozbiljan pad privrednih aktivnosti u pojedinim regionima zemlje i njihovu koncentraciju na svega par velikih gradova. 

Polako postajemo poluprazna i ekonomski bezperspektivna zemlja iz koje odlazi svako ko ima priliku za tako nešto. I to je stanje stvari danas – dužni smo svi, pogotovo političari i sve stručne asocijacije da se aktivno i efikasno pozabavimo ovim problemima.

Destrukcija Kovida nije uzeta u razmatranje, prije svega zbog kataklizmičnosti predviđanja, ali je ona definitivno pokazala da je gotovo sa svijetom kakav smo znali i poznavali .

 Sa druge strane, za protekle dvije decenije smo nekoliko puta bili na ivici velikih međuetničkih sukoba (nikada Srbi nisu bili akteri), a usred smo permanentnih političkih tenzija. To je postala neizbježna  karakteristika društvenog ambijenta u kome svakodnevno živimo.

Postali smo, u mnogome, društvo međunacionalnog nepovjerenja i stalne podozrivosti. I to mora da se pod hitno menja. 

Došlo je vrijeme da se svi zajedno zapitamo da li je put kojim idemo dobar i svrsishodan, uz  osjećaj da svi zajedno imamo ogromnu odgovornost da nešto mijenjamo nabolje – ako ne zbog nas, onda zbog našeg potomstva. A oni sigurno ne zaslužuju da im ostavimo nestabilno i skoro pa vanredno stanje u kakvom mi danas pristajemo da živimo. Njima je potrebno nešto mnogo bolje, ljepše i stabilnije…

Zato treba reći i milion puta ponoviti, ako je potrebno, da Srbi nisu nikakav "problem Sjeverne Makedonije". To se pokazalo i dokazalo mnogo puta u proteklih 30 godina. 

Sjeverna Makedonija treba i mora da postane zemlja spajanja, saradnje i razumijevanja između Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije, a ne njihova vodelnica, poprište ili žrtva.

Ne mogu se sreća i perspektiva bilo kog naroda ili države na ovim prostorima graditi na projektima i planovima koji podrazumijevaju nečiju dezintegraciju, negaciju ili asimilaciju. To je najvažnija premisa bilo čijeg stabilnog opstanka na balkanskim međama.

Valjda nas je sve zajedno istorija nečemu naučila, kao i uzajamni suživot. Makar to da međusobnim sukobima i antagonizmima nećemo ostvariti nikakav dugoročni interes, već da se to može isključivo kroz saradnju, uzajamno uvažavanje i međusobno poštovanje. 

Mi Srbi, kao autohtona zajednica na ovim prostorima, zainteresovani smo za svaku formu regionalnih integracija i saradnje, kako na ekonomskom, tako i političkom planu. Zato, ko god bude želio da razume širinu i značaj ovakve strateške pozicije (od interesa za sve stanovnike Sjeverne Makedonije bez razlike), imaće u nama iskrene i lojalne saveznike. 

U jednom budućem, modernom i privredno povezanom "Balkanskom Beneluksu" – koji bi možda nastao po uzoru na iskustva iz prošlosti, centralne države mogle bi da budu upravo Sjeverna Makedonija i Srbija.

Zato izbori koji su pred nama zahtejvaju naše konkretno i pojedinačno izjašnjavanje po svim fundamentalnim strateškim pitanjima. Oni sasvim sigurno neće biti samo puka preraspodjela političke moći i uticaja. 

Iskreno se nadam da ćemo zaslužiti onaj dugo iščekivani novi početak, za opšte dobro svih učesnika u istorijskim događajima naše generacije.

Izvor: srbi.mk