X

Za vaš uređaj je
dostupna aplikacija

latinica  ћирилица
Zdravosfera
14/07/2020 |  08:17 ⇒ 08:31 | Izvor: SRNA

Bergman - smrt kao psihoterapeut

Švedski filmski režiser i scenarista, jedan od najvećih predstavnika umjetničkog filma Ingmar Bergman /1918-2007/, trostruki oskarovac kojeg su najviše zaokupljali etički i psihološki problemi čovjeka, preminuo je na današnji dan 2007. godine.
Ingmar Bergman (foto:filmonizirani.net -
Ingmar Bergman (foto:filmonizirani.net

Njegov naglašeni lirizam često je prerastao u halucinantne stilizacije tema i motiva, a prefinjen rad s kamerom i isprekidani narativni stil doprinijeli su tamnom slikanju ljudskih sudbina.

Bergmanovi filmovi su: "Ljeto sa Monikom", "Noć klovnova", "Osmijeh ljetnje noći", "Sedmi pečat", "Divlje jagode", "Zimsko svjetlo", "Lice", "Djevičanski izvor", "Đavolje oko", "Tišina", "Persona", "Krici i šaputanja", "Licem u lice", "Zmijsko jaje", "Svijet marioneta", "Fani i Aleksander"...

On je režirao i 170 pozorišnih komada.

Većina njegovih filmova smještena je u krajolike rodne mu Švedske. Teme su uglavnom: sumornost, bolest, izdaja i ludilo. Zajedno sa Federikom Felinijem, smatra se jednim od najpoštovanijih i najuticajnijih režisera dvadesetog vijeka.

Smrt kao terapeut

Bergman je bio filmski psihoanalitičar koji je pokušavao da pronađe u djetinjstvu izgubljenu vjeru u Boga, autoritet, ljubav i prijateljstvo.

Literarno gledano, Bergman je dijabolični Čehov čiji se junaci u jednom od činova nisu vratili iz svoje omiljene šetnje po šumi.

Remek-djelo "Sedmi pečat" govori o grupi artista koji imaju samo jedan cilj: da igrom odgode dolazak Smrti.

To je dosljedan prolog Bergmanove filozofije, zato što Kosač uznoseći smrtnike na nebo čini ono što oni sami ne mogu: oslobađa ih straha i tako im ponovo vraća ljudskost. Smrt je kod Bergamana - psihoterapeut.

"Persona", priča o podvojenoj ličnosti, izgleda kao da je izdeklamovana u vidu niza fusnota na psihijatrijskom kauču. Duhovni striptiz nakon kojeg maestro može da sklopi knjigu snimanja i pošalje je svom psihologu.

Ako je nešto prećutano, dovoljno je nagnuti se kroz dva nebeskoplava okna Liv Ulman.

"Djevičanski izvor", te "Krici i šaputanja" predstavljaju emotivni auto-put kojim ovaj filmski esejista i bukvalno odlazi u lično progonstvo na svoje ostrvo, odakle će pasionirano nastaviti da naslijepo igra /izgubljenu/ partiju šaha protiv Kosača.

Sva nemoć da se povjeruje u stalnost emocija i lojalnost ljudi prosto pulsira u jednostavnim i potresnim slikama "Prizora iz bračnog života". Lice velikog Bergmanovog glumca Erlanda Јozefsona govori samo jedno: "Ništa ne razumijem jer ne vjerujem".

Јozefson tu nije ništa drugo do preslikana figura samog Bergmana, koji je još kao dječak prestao da vjeruje u svijet u kojem se zatekao – onda kada je išetao iz svog luteranskog oklopa i zalutao u Čehovljevoj šumi punoj glasova junaka koji se uzalud traže.

Čuveni bergmanovski beskrajno dugi kadrovi sa fokusom na lice osobe kojoj se junaci ispovijedaju govore o nastojanju autora da se skloni u tuđi identitet i sa strane odgleda svoj, već pripremljeni, nervni slom.

Pozorište kao predvorje filma

Liv Ulman, Maks fon Sidou, Bibi Anderson i Erland Јozefson samo su posuđene glumačke rekvizite ovog nježnog diktatora autorskog filma koji se ne bavi ličnostima, već njihovim strahovima.

Bergman je okupio "repertoarsku družinu" švedskih glumaca koje je često angažovao u filmovima, uključujući Maksa fon Sidoua, Bibi Anderson, Erlanda Јozefsona, Ingrid Tulin, Liv Ulman...

Veliki broj Bergmanovih enterijernih scena snimljen je u studiju "Filmstaden", sjeverno od Stokholma.

Bergman je najbolje sarađivao sa snimateljem Svenom Nikvistom. Imali su sjajan
profesionalni odnos, pa se slavni režiser nije morao brinuti o kompoziciji kadra.

Iako je poznat po svom doprinosu filmu, Bergmanova druga ljubav bilo je pozorište.
Sa 26 godina postao je najmlađi upravnik pozorišta u Evropi, i to teatra u Helsingborgsu.

Režirao je više od 170 komada.

Ingmar Bergman je, uz Akira Kurosavu i Čarlija Čaplina, jedan od klasika i ikona kinematografije 20. vijeka.