Srbi ne vjeruju u dobre namjere Bila Klintona

Јovanović je naglasio da nije upućen u bilo kakve namjere Klintona koje bi na bilo koji način išle u korist Srba, a da još manje vjeruje u poverljiva dokumentima koje je objavila predsjednička biblioteka, a u kojima piše da "ukoliko bosanski muslimani ne mogu da ubijede `bosanske` Srbe da njihova budućnost leži u reintegraciji u BiH, nema smisla blokirati ih i treba pribjeći mirnom razdvajanju zajedničke države, po čehoslovačkom modelu".

- Ne mogu da dokučim zbog čega je ovo baš sada bitno za javnost, ali sam siguran da nije ni slučajno ni spontano. U svemu treba vidjeti i politiku. Klitnon je bio jedan od lidera strategije američke dominicije u svijetu, pa samim tim i na Balkanu - rekao je Јovanović za "Sputnjik".

Politikolog Anđelko Kozomara skeptičan je kada je riječ o razlozima iznošenja ovih dokumenti baš u ovom trenutku.

- Poslije 25 godina treba staviti veliki upitnik na dokumenta Bila Klintona i zapitati zašto se do sada o tome ćutalo. Po mom mišljenju, objavljivanje ovakvih stvari ima samo jednu svrhu, a to je pokušaj Demokratske stranke da pobijedi Trampa na predsjedničkim izborima i da na ovaj način pokušavaju da pridobiju glasove srpske dijaspore. Dakle, čista propaganda - smatra Kozomara.

On je rekao da ne vjeruje da je Klinton namjeravao da Srbima da bilo kakve ustupke i naglasio da su Srbi za osamostaljenje propustili šansu koju im je davao Vašingtonski sporazum.

- Pouzdano se zna samo da je, kada je pravljen Vašingtonski sporazum, rečeno da će za tri godine Federacija biti pripojena Hrvatskoj. Tada je Republika Srpska imala sve izgleda da bude samostalna država jer bi se Federacija otcijepila. Hrvati su zato i pristali da potpišu ovaj sporazum - rekao je Kozomara.

Prema njegovim riječima, vrijeme je učinilo svoje, a postoje i neke stvari o kojima se malo u javnosti zna.

- Srbima je usmeno rečeno da mogu da dobiju mogućnost da naprave svoju državu ako iz rata izađu kao pobjednici. Međutim, poslije Srebrenice i neposredno pred Dejton, najvjerovatnije nekom političkom trgovinom, date su srpske opštine Drvar, Glamoč, Grahovo i Petrovac zarad Srebrenice i Žepe, koje su bile više muslimanske. Taj potez je umanjio vrijednost ratne pobjede Srba u građanskom ratu. Poslije toga Srbi više nisu mogli da postavljaju uslove - rekao je Kozomara.

Prema njegovim riječima, postojao je još jedan dogovor prema kojem je bilo predviđeno da se BiH podijeli vodoravnom linijom i da istočna Hercegovna pripadne Federaciji BiH.

- Poznato je takođe i da je tada Republika Srpska imala apsolutnu vojnu nadmoć nad Federacijom BiH i znalo se da muslimani nisu nikako mogli da pobijede bez snažne podrške NATO-a. Takođe se zna i da je Klinton, kad je napuštao Zagreb, pozvao telefonom Aliju Izetbegovića i rekao mu da je potreban razlog da napadne Srbe. Poslije toga je uslijedila Srebrenica - naveo je Kozomara.

On je naglasio da bi u procesu osamostaljenja Srpska imala pravo da se obrati Sudu u Hagu i pojasnio da je Republika Srpska ušavši u sastav dejtonske BiH, unijela svoju teritoriju, institucije i narod.

- Dejtonski sporazum je međunarodni pravni akt koji su potpisale najmoćnije sile svijeta i on nije običan sporazum dvije zaraćene strane. Taj sporazum da je pravo i obavezu potpisnicima da obezbijede trajan mir na ovim prostorima, a to je nemoguće ako neko stalno na vas vrši atak. Oduzimaju nam nadležnosti, prijetnjama. Mir na ovim prostorima je moguć kada se raziđemo mirno i dogovorom - zaključio je Kozomara.