latinica  ћирилица
05/08/2020 |  19:16 ⇒ 19:47 | Autor: RTRS

U Banjaluci obilježeno 25 godina od egzodusa Srba iz RSK (VIDEO)

Četvrt vijeka od stradnja Srba Republike Srpske Krajine u "Oluji" obilježeno je danas u Banjaluci i Beogradu.
Banjaluka - parastos - Foto: RTRS
Banjaluka - parastosFoto: RTRS

Parastosima i sjećanjem na ubijene, 25 godina poslije protjerane žrtve poslale su poruku kako posebno boli negiranje zločina i činjenica da za "Oluju" niko nije odgovarao.

Zvuci artiljerijskog oružja i nepregledna izbjeglička kolona sa početka avgusta 1995. godine, već četvrt vijeka podsjeća na najveće etničko čišćenje na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Sela koja je opustošilo 138.500 hrvatskih vojnika, 350 tenkova i 30 aviona i danas su pusta.

Žarko Šukara, iako se u rodno mjesto nije vratio, za njim i danas žali kao i za članovima porodice kojima je "Oluja" ostavila traumu i natjerala ih da mir i novi dom potraže u dalekim, prekookeanskim zemljama.

- Vratilo se nešto malo sve stari ljudi. Moje selo bilo je veliko, jedno od najvećih srpskih sela u Dalmaciji. Bilo je oko 800 kuća i tu se nešto vratilo. Teško žive, uglavnom se bave stočarstvom - priča Žarko Šukara, žrtva "Oluje".

Banjalučki Hram Hrista Spasitelja i ove godine bio je mjesto sjećanja na 1869 poginulih u "Oluji". Od tog broja oko 750 i danas se, 25 godina poslije, vode kao nestali. Istovremeno, za sve žrtve parastos je služen i u beogradskoj Crkvi Svetog Marka.

U nepreglednoj izbjegličkoj koloni među 250 hiljada krajiških Srba, u danima "Oluje" Nada Bodiroga iz Inđije, tražila je svoje roditelje. Prvi put u rodno ognjište vratila se nakon 17 godina i tada je u zgarištu pronašla samo cipelu koju je poklonila majci. To je i jedina uspomena. Do danas roditelje nije sahranila .

- Međutim, oni nažalost nisu krenuli. Čuli su proglas tadašnjeg predsjednika Tuđmana, da slobodno ostanu kod svojih kuća oni koji nisu činili zločine. Oni su povjerovali, ostalisu i kad je vojska ušla u selo 7. avgusta i njih zatekla kod kuće zapalila je kuću i njih žive zapalila - prisjeća se Bodiroga.

Za preživjele, potomke žrtava, ali i nekadašnje funkcionere Republike Srpske Krajine “Oluja“ je završni čin genocida i etničkog čišćenja Hrvatske.

- Ono što se desilo u zadnjih 80 godina u suštini je genocid nad Srbima koji je započeo 1941, a vojnički je završen 1995. godine. Tačka na "I" ovog genocida je pojavljivanje Srbina na proslavi u Kninu - istakao je Slobodan Perić, bivši ministar u Vladi Republike Srpske Krajine.

Baš u vrijeme služenja parastosa, Hrvatska je obilježavala "Dan pobjede i domovinske zahvalnosti" kako tamo zovu "Oluju".

Hrvatski zvaničnici, predsjednik i premijer u obraćanjima su naglasili potrebu za pomirenjem. Premijer Andrej Plenković iznio je žal zbog, kako je rekao, stotina hiljada protjeranih sa ognjišta. Sa Milanovićem je zahvalio SDSS-ovom Borisu Miloševiću, potpredsjedniku hrvatske Vlade, što im se pridružio u proslavi.

Sam Milošević dolazak je nazvao zalogom za budućnost, ističući kako je u proslavi čuo poruke mira i pomirenja. Nekoliko stotina pripadnika HOS-a uzvikujući "Za dom spremni" pokušalo je doći na centralnu proslavu, ali ih je policija spriječila da prisustvuju mjestu održavanja programa.