Stručnjaci traže da se spriječi svojatanje srpskog nasljeđa
Na primjeru monografije o hrišćanskom nasljeđu vidi se kako je druga strana shvatila "opasnost" i zato je važno stvarati takva djela, promovisati ih i koristiti za postizanje pravednih ciljeva, odnosno očuvanje umjetnosti i srpskog nasljeđa i u fizičkom i u identitetskom smislu, navodi Vojvodić, te dodaje da u tom pogledu treba raditi više, organizovanije i svrsishodnije i da nedostaje sveobuhvatna i dobro osmišljena strategija koja bi obuhvatila plansko dokumentovanje, odnosno sistematsku digitalizaciju spomeničkog nasljeđa u Srbiji, prije svega onog na Kosovu i Metohiji kao najugroženijeg.
Pavličić Šarićeva, koja se bavi istraživanjem kulturnog nasljeđa na Kosmetu, ističe da se posljednje dvije decenije predstavljanjem srpskog kulturnog nasljeđa na KiM želi ukazati kako na dosegnuta saznanja tako i na naučnu istinu o razvoju i identitetu pomenutog nasljeđa.
Ona ukazuje i na činjenicu da su međunarodni zvaničnici, međunarodni stručnjaci i turisti česti posjetioci srpskih spomenika na KiM, ali da od albanskih vodiča mogu dobiti drugačiju sliku o spomeniku, najčešće identitetski očišćenu. U tom smislu, prezentacija u neposrednoj blizini spomenika ili virtuelna na sajtovima i smart aplikacijama bi široj javnosti približila srpsko nasljeđe na KiM, smatra Pavličićeva.