latinica  ћирилица
10/08/2020 |  11:17 ⇒ 11:45 | Autor: SRNA

U Beogradu otvoren legat pjesnika Vojislava Ilića Mlađeg

Legat jednog od najznačajnijih srpskih pjesnika u periodu između Prvog i Drugog svjetskog rata Vojislava Ilića Mlađeg /1877-1944/ otvoren je u Beogradu, u Muzeju srpske književnosti Udruženja za kulturu, umjetnost i međunarodnu saradnju Adligat.
Otvoren legat pjesnika Vojislava Ilića Mlađeg (foto: Adligat) -
Otvoren legat pjesnika Vojislava Ilića Mlađeg (foto: Adligat)

Vojislav Ilić Mlađi, koga treba razlikovati od poznatijeg pjesnika Vojislava Ilića, pisao je poeziju, književne kritike, prevodio sa ruskog, francuskog i njemačkog jezika i svrstavan je među vodeće umove svog doba.

Uz "Plavu grobnicu" Milutina Bojića, Ilićevi stihovi uklesani su u kamen veličanstvenog mauzoleja na srpskom vojničkom groblju Zejtinlik u Grčkoj i spadaju u najčuvenije stihove posvećene solunskim borcima.

Upravo su njegovi prevodi Srbiji približili Puškina, Ljermontova, Getea, Šilera, Molijera, Gotjea, Lamartina i druge velikane. Objavio je više od 40 knjiga i sarađivao u stotinak časopisa.

Nagrada Vojislav Ilić Mlađi dodjeljuje se svake godine njemu u čast kao nagrada za najbolji sonet na srpskom jeziku.

Većinu predmeta i nekoliko stotina fotografija za legat poklonila je njegova unuka Milica R. Јanjušević na preporuku glumca Milana Cacija Mihailovića.

Predsjednik Adligata Viktor Lazić izjavio je da je primljena izuzetno bogata pjesnikova arhiva, na stotine stranica rukopisa, dnevnika i bilježaka i stotine fotografija, koji će po prvi put sada biti dostupne javnosti u Adligatu, saopšteno je iz Adligata.

Dragocjena građa ne svjedoči samo o zanimljivoj ličnosti pjesnika i bogatstvu njegovog djela, koje će se tek istraživati pošto je jedan deo rukopisa neobjavljen i do sada nepoznat javnosti, već predstavlja važno svjedočanstvo o cjelom jednom periodu srpske istorije - kaže Lazić.

Gorica Lazić, potpredsjednica Udruženja Adligat, ocijenila je da je Ilić nepravedno skrajnut i zaboravljen srpski pjesnik, koji je poslije Drugog svjetskog rata izbačen iz školskih programa i lektira zato što je bio previše prosrpski nastrojen i zato što je bio monarhista.

- Kada je zapao u dugove, pomogao mu je lično Mihailo Pupin. Ali, Pupin nije želio da velikog pjesnika ponizi, već da mu od srca pomogne. Tako mu je dostojanstveno otkupio više stotina primjeraka njegovih knjiga, a pjesnik mu se odužio sa dve pjesme čiji su rukopisi sada takođe u Adligatu, u kojima Pupina naziva zvjezdom čovječanstva - kaže Lazićeva.

Јanjuševićeva je rekla da je oduševljena činjenicom da postoji neko ko želi da sačuva kulturnu baštinu ove zemlje i da mirne duše predaje djedovo blago.

Ovim povodom je Adligat objavio i posebnu brošuru o Vojislavu Iliću Mlađem koja je predata na poklon Adligatu.

Pored rukopisa, u nekoliko navrata u prethodne dvije godine poklanjani su i predmeti, kao na primjer piščev pisaći sto i uljana lampa, kao i nešto sačuvanih knjiga iz njegove lične biblioteke.

Udruženje Adligat je pokrenulo inicijativu i da jedna ulica u Beogradu ponese ime ovog pjesnika, prenijeli su beogradski mediji.

Udruženje Adligat je potpisalo protokol o saradnji sa Vikipedijom, pa je otvaranje legata propratila stažistkinja Miljana Matić koja je uradila kvalitetan članak o ovom pjesniku na Vikipediji, a Udruženje je odmah dalo dozvole da se i novopridošle fotografije i materijali fotografišu i besplatno postave na korištenje najširoj javnosti.

Vojislav Ilić Mlađi rođen je 7. oktobra 1877. godine u Oreovici kod Požarevca, a pogrešno je često vezivan za pjesnika Vojislava Ilića, sa kojim nije u srodstvu, mada su živjeli izvjesno vrijeme u susjedstvu na beogradskoj Paliluli.

Zbog istog imena i prezimena, čak i srednjeg slova, a iz poštovanja prema Vojislavu Iliću, svome imenu pridodao je Mlađi.

Stihovi Vojislava Ilića Mlađeg često su bili snažni, gorljivi i iskreno nacionalno obojeni, a u njima se jasno mogla videti ljubav prema kralju i vjeri.

Ovakve tematike uticale su na protjerivanje i ukidanje Ilićeve riječi iz srpske književnosti nakon 1945. godine.

Međutim, pjesnik nije doživio ovu odluku. Preminuo je 22. maja 1944. godine u okupiranom Beogradu, a sahranjen je na Novom groblju, u porodičnoj grobnici pored svoja dva rano preminula sina.