Čobo: Po Kalinoviku dejstvovano kada pješadijski komandant "vidi da se može djelovati"
Čobo, koji je od 1993. godine bio komandant mješovitog artiljerijskog diviziona /MAD/ iz sastava Prvog korpusa takozvane Armije BiH, ispričao je da je od aprila do juna 1995. godine bio na Pašinoj planini na Treskavici, te u mjestima Zubovi i Surdupi, prenosi Birn.
Posvjedočio je da je od naoružanja imao haubicu 122 milimetra, takozvanu "kraljicu", i haubicu 155 milimetara, takozvani "sultan", koja je bila 200 metara južno od "kraljice".
- Imali smo i minobacače 120 i 74 milimetra, koji su bili na padinama Hojte, da se ne vide od neprijatelja, a imali smo i top "M48-B1 - rekao je Čobo, navodeći kako je MAD imao i višecijevne bacače raketa.
Čobo je naveo da je njegova jedinica djelovala prema Trnovu, te da je artiljerija dejstvovala na osnovu direktnih naredbi komandanta Prvog korpusa.
- Јa kad nešto primijetim, javim komandantu, a on odobrava. Nisam mogao djelovati bez odobrenja komandanta, koji me je obavještavao "žično" i putem radija - rekao je Čobo.
On je naglasio da je nakon dejstvovanja bio dužan javiti komandantu korpusa šta je ispalio, šta se desilo, te kakva su kretanja.
Na pitanje tužioca Milanka Kajganića u vezi sa zonom djelovanja Prvog korpusa, svjedok je odgovorio da je to bilo područje Treskavice, te da je Rakitnica razdvajala zone odgovornosti Prvog i Četvrtog korpusa.
- Lijeva obala Rakitnice je bila zona odgovornosti Prvog korpusa, a zapadna je bila zona odgovornosti Četvrtog korpusa - rekao je Čobo.
Svjedok je naveo da je 1995. godine jednom djelovao po naredbi optuženog Drekovića dejstvovao po desnoj obali rijeke Rakitnice.
Čobo je posvjedočio da je, dok je bio komandant Prvog MAD-a, djelovao iza Gvoznog polja, koji je u rejonu Kalinovika, ali da po naseljenom dijelu te opštine nije mogao djelovati jer nije imao takvo oružje.
Na pitanje odbrane da li je MAD tokom aprila, maja i juna 1995. godine bio potčinjen 14. diviziji, svjedok je odgovorio da jeste, te naveo da je njegovo komandno mjesto bilo u padinama Hojte.
U ovom periodu su, kako je naveo, bile intenzivne borbe Prvog korpusa i Vojske Republike Srpske.
Na pitanje branioca Mirsada Crnovršanina da li su na platou Treskavice najžešće borbe između Prvog korpusa i Hercegovačkog korpusa VRS-a vođene od kraja maja do šestog juna 1995. godine, svjedok je odgovorio da jesu, te da se tad išlo "na sprženu zemlju".
On je dodao da se ne sjeća tačnih datuma, ali da se radilo o prvoj polovini juna.
Čobo je rekao da je artiljerija dejstvovala prema Kalinoviku samo kad neki pješadijski komandant vidi da se može djelovati.
Na pitanje da li je legitiman vojni cilj djelovanje u naseljenom mjestu ukoliko se primijeti kretanje i okupljanje vojske, svjedok je rekao da to jeste, ali da se treba izvršiti procjena.
Na dodatno pitanje tužioca Kajganića o djelovanju u naseljenom mjestu, svjedok je pojasnio da on određuje rizik, te da ukoliko ima previše civila ne može djelovati, naglasivši da nije imao nijedan vojni cilj koji je obuhvatao Kalinovik.
Dreković je optužen da je u svojstvu nekadašnjeg komandanta Četvrtog korpusa takozvane Armije BiH postupao suprotno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih lica za vrijeme rata.
Prema optužnici Tužilaštva BiH, Dreković je u proljeće 1995. godine izdao direktnu, strogo povjerljivu naredbu artiljerijskim jedinicama na širem području opštine Konjic da izvrše neselektivno granatiranje Kalinovika, naseljenog Srbima.
U optužnici se navodi da je u granatiranju tokom maja i juna 1995. godine ubijeno jedno dijete od 15 godina, a teže i lakše ranjeno više djece i odraslih lica, te razoreno više objekata.
Nastavak suđenja zakazan je za 16. septembar.