Međunarodnoj komisiji nije mjesto u Institutu za nestale BiH

S druge strane predsjedavajući Kolegija direktora Instituta Amor Mašović zalaže se da stranci i dalje ostanu uključeni u proces traženja nestalih.

Nije Ustavni sud BiH jedina ustanova gdje stranci imaju presudan uticaj.

Trojicu od šest članova Upravnog odbora INO BiH, po jednog Srbina, Bošnjaka i Hrvata predlaže Međunarodna komisija za nestale osobe, a trojicu takođe po nacionalnom ključu, Savjet ministara.

Zahvaljujući nakaradnom sistemu odlučivanja, dovoljan je glas jednog Srbina i to onog kojeg bira ICMP-i da prođe bilo koja odluka UO, nerijetko štetna po interese porodice nestalih Srba.

- To govori da ICMP apsolutno ima kontrolu jer oni imenuju, po svom nahođenju tri predstavnika u UO iz reda tri konstitutivna naroda. Dakle, narušen je princip konsenzusa, a Bošnjaci su na taj spriječili mogućnost veta jer Republika Srpska ne učestvuje u izboru tog lica kojeg sada bira ICMP-i - rekao je Kojić.

Upravo to je razlog zbog čega su bošnjački predstavnici u Institutu, federalnoj vlasti kao i tamošnje nevladine organizacije protiv izlaska ICMP-a iz upravljačke strukture INO BiH.

- Moj stav, a ne Kolegija INO jeste da je još uvijek prerano i zbog usluga koje ICMP pruža u pogledu labaratorija da se ICMP povuče iz upravljačkih struktura - naveo je Amor Mašović, predsjedavajući Kolegija direktora INO BiH.

Zbog takvog stava Mašovića ne čudi što je potpuno pasivizirana Radna grupa za reformu upravljačke strukture INO BiH, formirana još 2016. godine.

Nastavak rada zatražio je predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija nakon što su ga predstavnici srpskih udruženja upoznali sa opstrukcijama Instituta u pronalaženju 1.654 nestalih lica srpske nacionalnosti.

Mašović je praktično priznao da je više pronađenih bošnjačkih nego srpskih žrtava.

- Primjedbe se nekad čine opravdanim iz razloga što često imamo istu da je puno veći broj pronađenih lica bošnjačke, nego srpske nacionalnosti - dodao je Mašović.

INO BiH je objavio Centralnu bazu nestalih u kojoj je 27.770 lica, što je zbunjujuće, jer su u toj bazi identifikovana i lica koja se i dalje traže.

Međutim, veći problem je što uz imena tih lica se ne navodi ЈMB i okolnosti stradanja, a to otvara prostor za manipulaciju.

- Uporno se izbjegava da se u tu bazu unese status koji su imala ta lica i okolnosti stradanja, a opet se to veže za Srebrenicu jer ni na koji način ne žele da prikažu da su tamo stradali i vojnici koji su poginuli u proboju, a to bi se saznalo da se unesu okolnosti stradanja u bazu - istakao je direktor Republičkog Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, Milorad Kojić.

Na današnjoj konferenciji INO na kojoj se govorilo o problemima u traženju nestalih u BiH nije bilo predstavnika srpskog naroda u UO i Savjetodavnom odboru kao ni člana Kolegijuma direktora Nikole Perišića. Zbog čega, nije rečeno.