Šta je sporno sa španskim državljanstvom predsjednika Suda BiH?
Portal pressmedia.ba navodi da propagandna mašinerija direktora OBA BiH Osmana Mehmedagića zvanog Osmica na sve načine pokušava opravdati predsjednika Suda BiH Ranka Debeveca i predstaviti ga časnim i poštenim čovjekom kojeg neke mračne sile žele maknuti s pozicije predsjednika Suda BiH.
Zalaganje Mehmedagića za ostanak Ranka Debeveca nema nikakve veze s čašću i poštenjem predsjednika Suda BiH već isključivo strahom da će SDA izgubiti kontrolu nad Sudom BiH. A ko kontroliše Sud BiH taj kontroliše i potencijalne presude u aferi "Respiratori" ili aferi koja se odnosi na diplome Osmana Mehmedagića.
Ranko Debevec prekršio je zakon i to treba otvoreno reći. Kada predsjednik suda jedne zemlje svjesno prekrši zakon skandal je još veći. Građanima BiH u moru lažnih informacija koje plasiraju mediji bliski Mehmedagiću ostalo je nejasno kako se to Ranko Debevec ogriješio o zakon, piše pressmedia.ba.
Navode, u članu 4. Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine piše sljedeće: Državljani BiH mogu imati državljanstvo druge države, pod uslovom da postoji bilateralni sporazum između BiH i te države kojim se to pitanje uređuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV(4)(d) Ustava BiH".
BiH nema sklopljen bilateralni sporazum sa Španijom o dvojnim državljanstvima i u skladu s tim nikada ga i nije mogla odobriti Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine. To znači da Ranko Debevec ne može imati dvojno državljanstvo BiH i Španije.
Te činjenice bile su poznate i samom Debevecu. Znao je predsjednik Suda BiH da ne može u isto vrijeme pod imenom "Ranko Debevec" biti državljanin BiH i državljanin Španije, piše portal pressmedia.ba.
Zbog toga je odlučio da zloupotrijebi sistem i kreira dvostruki identitet. U bh. sistemu prepoznat je kao "Ranko Debevec", a u španskom sistemu kao "Ranko Debevec Kavason".
Portal navodi da je Parlamentarna skupština BiH, nakon sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, usvojila 1997. godine Zakon o državljanstvu BiH.
Godinu dana poslije, Kraljevina Španija daje osobi "Ranko Debevec Kavason" špansko državljanstvo.
Uslov je bio da se "Ranko Debevec Kavason" odrekne drugog državljanstva i on je to zaista učinio. Samo što se nije odrekao stvarnog državljanstva, odnosno državljanstva BiH, nego državljanstva nepostojeće Јugoslavije.
Debevecu je i te 1998. godine bilo poznato da Zakon o državljanstvu BiH iz 1997. godine nije dozvoljavao, a niti danas dozvoljava dvojno državljanstvo sa Španijom. To znači da je Debevec mogao biti ili državljanin Španije ili državljanin BiH, navodi se na pomenutom portalu.
On je odlučio da bude oboje. Kako? Pa tako što je u BiH izvadio dokumente pod imenom "Ranko Debevec" svjesno prešučujući nadležnim organima u BiH da ima i državljanstvo Španije te da u ovoj zemlji koristi se imenom "Ranko Debevec Kavason".
Kako je BiH prešutio reći da je u Španiji "Ranko Debevec Kavason" isto tako je Španiji prešutio reći da je u BiH "Ranko Debevec".
Predsjednik Suda BiH od 1998. godine do danas obnašao je značajne funkcije u BiH.
Za protekle 23 godine od usvajanja Zakona o državljanstvu BiH, Ranko Debevec nije se sjetio da bilo koga u BiH obavijesti o svom drugom identitetu.
A da li je imao priliku? Imao je. Ranko Debevec je 2005. godine izabran za tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, 2008. godine za tužioca Tužilaštva BiH, 2012. godine za sudiju Suda BiH i 2016. godine za predsjednika Suda BiH.
Prilikom izbora na svaku od ovih funkcija Ranko Debevec je morao ispuniti formular na kojem je upitan za državljanstvo.
U svakom od tih formulara Debevec je napisao "BiH".
Da li je slagao? Nije. Јer "Ranko Debevec" ima samo državljanstvo BiH. Isto kao što njegov drugi identitet "Ranko Debevec Kavason" ima samo državljanstvo Španije. Da li je ovo zakonski dozvoljeno? Nije. Da li je moralno? Procijenite sami, piše porrtal PRESS.
Izvor: pressmedia.ba