Procjena Granične policije da Hrvatske šume nisu ušle u granično područje BiH
Na poslaničko pitanje Јasmina Emrića /A-SDA/ da li je ispoštovan ugovor o granici između BiH i Hrvatske s obzirom da Hrvatske šume sijeku šumu u graničnom pojasu na planini Plješevici, Tegeltija je podsjetio da još nije formirana komisija za granice BiH koja bi u saradnji sa stručnim tijelima Hrvatske utvrdila da li je povrijeđen granični pojas BiH.
- Ovaj proces u BiH nije završen i nisu mogla da se sastanu stručna tijela jedne i druge zemlje da utvrde da li je povrijeđen granični pojas BiH - dodao je Tegeltija.
Emrić smatra da takva praksa na granici BiH i Hrvatske nije dobra jer se jednostrano donose odluke i postupa u graničnom pojasu.
- Granica između BiH i Hrvatske nije ratifikovana i na terenu nije obilježena i označena, što znači da ako se ova praksa nastavi mogući su dalji granični incidenti - dodao je Emrić.
Na pitanje poslanika Kluba SDS-PDP Branislava Borenovića da li će se pomoći granama privrede koje su najviše pogođene epidemijom virusa korona, Tegeltija je istakao da je činjenica da su nakon prvog talasa epidemije najugroženiji turizam i javni prevoz i turističke agencije, ali i izvozno orijentisane kompanije.
Prema njegovim riječima, na raspolaganju Savjetu ministara je dio finansijskih sredstava u okviru budžeta.
- Od naših izvornih prihoda, 5,5 miliona KM smo izdvojili za direktnu pomoć. Taj novac ćemo plasirati uz dogovor sa premijerima entiteta jer je to iznos novca koji je za cijelu privredu BiH jako mali u odnosu na ono što je potrebno i resurse koji stoje na raspolaganju entitetima - rekao je Tegeltija.
On je istakao da grane turizma i avio-prevoza praktično nemaju aktivnosti, te da im je neophodna konkretna finansijska podrška, napominjući da eventualna mjera smanjivanja PDV-a tim granama ništa ne znači jer nemaju nikakve privredne aktivnosti.
- Kada nemate smještaj u hotelu, ništa ne znači koja vam je stopa PDV-a. Procjena je da zajednički ova sredstva koja nam stoje na raspolaganju usmjerimo prema tim granama i da pripremimo program investicionog ciklusa i s tim nastupimo prema privredi BiH - rekao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara je dodao da je u ovom trenutku najpotrebnija direktna finansijska pomoć.
Odgovarajući na poslaničko pitanje Damira Arnauta /Naša stranka/ o lošoj statistici ovog saziva Savjeta ministara kada je riječ o broju upućenih zakonskih akata u parlamentarnu proceduru, Tegeltija je podsjetio da je Savjet ministara usvojio program rada i definisao svoje djelovanje.
- Ne mislim da Savjet ministara treba da se takmiči sa poslanicima u predlaganju zakonskih akata jer i jedni i drugi imaju ovlaštenja za to. Razlika između tih prijedloga poslanika i prijedloga koji izađu iz Savjeta ministara jeste da mi predlažemo zakone koji će dobiti verifikaciju u oba doma Parlamentarne skupštine BiH i zbog toga je toliko zakona u proceduri - rekao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministra smatra da nema smisla predlagati zakone parlamentu u kojima su temeljne razlike i za koje se zna da neće imati prohodnost u parlamentu.