latinica  ћирилица
16/09/2020 |  09:40 | Autor: SRNA

Proboj Solunskog fronta - pobjeda za istoriju

Poslije trodnevne ofanzive, koja je počela 15. septembra 1918. u ranim jutarnjim časovima, Prva i Druga srpska armija probile su 17. septembra Solunski front, što je bilo odlučujuće za slom Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu.
Solunski front (Foto: ilustracija) -
Solunski front (Foto: ilustracija)

Mjesec i po dana kasije kapitulirala je Austro-Ugarska, a ubrzo i Njemačka.

Proboj Soluskog fronta predstavlja jedan od najvažnijih događaja u srpskoj istoriji.

Srpske snage "presjekle" su bugarsku vojsku i prisilile Bugarsku da 30. septembra 1918. položi oružje.

Pri tome, Srbi su prodirali tako brzo da je francuska komanda molila srpsku Vrhovnu komandu da uspori napredovanje, jer francuska konjica nije uspijevala da drži korak sa srpskom pješadijom.

Svijet je isprva bio zapanjen srpskim pobejdama na Ceru i Kolubari, potom solidaran sa Srbima u povlačenju preko Albanije, iznenađen oporavkom srpske vojske na Krfu, a na kraju oduševljen pobjedom i probojem Solunskog fronta.

Brzim prodorom od Soluna moravskom i vardarskom dolinom do Beograda za svega mjesec dana presječena je strategijska vertikala Centralnih sila i to je u velikoj meri uticalo na ishod rata.

Nešto više od polovine ukupnog sastava srpske vojske u završnim operacijama na Solunskom frontu i u njegovom proboju činili su dobrovoljci.

Oko 30.200 srpskih dobrovoljaca iz prekomorskih zemalja, zatim 25.700 dobrovoljaca prispjelih iz zarobljeništva u Rusiji, namjanje 1.300 dobrovoljaca Hercegovaca iz crnogorske vojske, od oko 1.700 koliko ih se našlo na Krfu 28. februara 1916. godine.

Srbi van Srbije napuštali su redove autrougarske vojske u koju su bili prisilno mibilisani i prelazili u vojsku Srbije.

Od započinjanja ratnih operacija na Solunskom frontu pa do oslobođenja Bitolja srpska vojska izgubila je skoro 29.000 ljudi.

Probojem Solunskog fronta srpska vojska je ne samo oslobodila Srbiju, već i Srbe sa prostora današnje BiH i Hrvatske,ali i druge južnoslovenske narod koji su, poput Hrvata u Dalmaciji i Zagrebu te Slovenaca tražili ujedinjenje sa Srbijom i stvaranje nove države - Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije preimenovane u Јugoslaviju.